SIAS Quod initio vitiosum est non potest tracti temporis convalescere

Zakon_o_uredjenju

ZAKON
O UREĐENjU PROSTORA I GRAĐENjU

DIO PRVI – UREĐENjE PROSTORA

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se: osnove organizacije, planiranja i uređenja prostora, vrste i sadržaj dokumenata prostornog uređenja, način izrade i postupak usvajanja dokumenata prostornog uređenja, pravila i plan provođenja dokumenata prostornog uređenja, vrste i sadržaj tehničke dokumentacije, obaveze i međusobni odnosi između učesnika u građenju, izdavanje lokacijskih uslova, odobrenja za građenje, odobrenja za upotrebu i odobrenja za uklanjanje, vršenje nadzora nad primjenom ovog zakona.

Član 2.

Prostorno planiranje zasniva se na principima:
a) zaštite prostora u skladu sa principima održivog razvoja,
b) ravnomjernog privrednog, društvenog i kulturnog razvoja Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika) uz poštovanje i razvijanje prostornih specifičnosti regija i jedinica lokalne samouprave,
v) zaštite integralnih vrijednosti prostora i racionalnog korišćenja i zaštite prostora,
g) zaštite životne sredine,
d) zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa,
đ) usklađivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Republiku i jedinice lokalne samouprave,
e) usklađivanja privatnog i javnog interesa,
ž) usklađivanja dokumenata prostornog uređenja Republike i Federacije BiH,
z) usklađivanja prostornog uređenja Republike sa prostornim uređenjem susjednih država,
i) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima važnim za prostorno uređenje i
j) uspostavljanja jedinstvenog informacionog sistema o prostoru Republike u svrhu planiranja, korišćenja zemljišta i zaštite prostora Republike.

Član 3.

(1) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu, koji se odnose na uređenje prostora, imaju sljedeća značenja:
a) prostor je skup prirodnih i izgrađenih struktura na površini, iznad ili ispod površine zemlje i vode, dokle dopiru neposredni uticaji ljudske djelatnosti,
b) prostorni razvoj podrazumijeva razvoj i unapređivanje prirodnog i izgrađenog prostora kao rezultat ljudskih aktivnosti,
v) prostorno uređenje je planirani razmještaj djelatnosti i objekata na određenom prostoru,
g) održivi razvoj je obezbjeđenje takvog korišćenja prostora, koji uz očuvanje životne sredine, prirode i trajnog korišćenja prirodnih dobara, te zaštitu kulturnog nasljeđa i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja potreba budućih generacija,
d) prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno objedinjen prostor koji je izgrađen ili je planskim aktom predviđen za izgradnju,
đ) naselje je izgrađen i funkcionalno objedinjen prostor na kojem su obezbijeđeni uslovi za život, rad i zadovoljavanje zajedničkih potreba stanovnika. Naselja mogu imati karakter gradskog ili seoskog naselja,
e) naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata jedno ili više naselja, sa područjem koje pripada tom naseljenom mjestu,
ž) grad, u smislu ovog zakona, je jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovništva i koja je kao takva utvrđena zakonom,
z) selo je dio jedinice lokalne samouprave čije se stanovništvo pretežno bavi poljoprivredom,
i) gradsko građevinsko zemljište je izgrađeno i neizgrađeno zemljište u gradovima i naseljima gradskog karaktera, koje je odgovarajućim planovima namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama ovog zakona, a ranije je određeno zakonom i drugim propisima, odnosno koje je kao takvo određeno odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave, odnosno grada,
j) ostalo građevinsko zemljište je izgrađeno i neizgrađeno zemljište namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama ovog zakona, a koje se nalazi van zone gradskog građevinskog zemljišta, odnosno van gradova i naselja gradskog karaktera, a određeno je odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave, odnosno grada,
k) građevinska parcela je površina zemljišta sa obezbijeđenim pristupom na saobraćajnu površinu, koja je planom ili na osnovu plana određena numerički i grafički i namijenjena za izgradnju, održavanje i redovnu upotrebu jednog ili više objekata,
l) regulaciona linija je planska linija, određena grafički i numerički, koja odvaja zemljište planirano za javne površine od zemljišta planiranog za druge namjene,
lj) građevinska linija je planska linija na površini, iznad ili ispod površine zemlje, određena grafički i numerički planom ili na osnovu plana, koja predstavlja granicu do koje se objekat može graditi, ili na kojoj se mora graditi, odnosno liniju koju ne smije preći najistureniji dio objekta koji ne ulazi u bruto građevinsku površinu,
m) zaštitni pojas i zaštitna zona su površine zemljišta, vodne površine ili vazdušni prostori, koji su određeni planom ili na osnovu plana numerički i grafički i namijenjeni za zaštitu života i zdravlja ljudi, bezbjednost objekata, površina ili prostora, u skladu sa odredbama posebnih propisa, ili u skladu sa stručnim pravilima koja se primjenjuju u odgovarajućoj oblasti,
n) javne površine su zemljišne ili vodne površine koje su planom ili na osnovu plana određene numerički i grafički ili samo grafički, i namijenjene za obavljanje javnih funkcija, djelatnosti i aktivnosti, i koje su kao takve dostupne neodređenom broju fizičkih ili pravnih lica,
nj) zelene i rekreacione površine podrazumijevaju: javne zelene površine (park-šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobrađajnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se sprečava neplanirano širenje naselja i koje imaju različite rekreacione i zaštitne namjene; zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene površine posebne namjene (groblja, botanički i zoološki vrtovi i sl.); površine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta); zelene površine uz obale rijeka i jezera, koje ne mogu iznositi manje od 20% ukupne površine svake građevinske parcele,
o) koeficijent izgrađenosti je odnos tlocrtne površine svih objekata na građevinskoj parceli, uključujući krovne vijence, balkone, terase i sl. i ukupne površine građevinske parcele i
p) koeficijent iskorišćenosti je odnos ukupne bruto građevinske površine svih nadzemnih etaža objekata i ukupne površine građevinske parcele.
(2) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu, koji se odnose na građenje objekata, imaju sljedeće značenje:
a) građenje je proces koji obuhvata izvođenje pripremnih i građevinskih radova (uključujući građevinsko-zanatske i instalaterske radove) za izgradnju novih objekata, izvođenje ovih radova prilikom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje kod postojećih objekata, zaštite spomenika kulture (konzervacije, restauracije, reprodukcije i iluminacije), te izgradnje privremenih objekata i uklanjanje objekata,
b) pripremni radovi su radovi na pripremi gradilišta, odnosno radnje u vezi sa postavljanjem ograde, izvođenje radova i građenje pomoćnih objekata privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organizovanja gradilišta i primjene odgovarajuće tehnologije građenja, pripremu odgovarajućeg prostora za skladištenje građevinskog materijala te organizovanje saobraćajne komunikacije unutar gradilišta.
v) rekonstrukcijom se smatra izvođenje građevinskih i drugih radova, radova u svrhu promjene namjene, kao i radova sanacije na postojećem objektu, kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu uticati na stabilnost objekta ili njegovih pojedinih dijelova, ugrađuju nove instalacije ili oprema, mijenja tehnološki proces ili vanjski izgled objekta, te mijenjaju uslovi dati u odobrenju za građenje na osnovu kojeg je objekat izgrađen,
g) sanacijom se smatra izvođenje građevinskih i drugih radova na oštećenom objektu (ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti objekta ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa) kojima se objekat dovodi u stanje prije oštećenja,
d) adaptacija je izvođenje građevinskih i drugih radova, kao i radova u svrhu promjene namjene, na postojećem objektu kojima se vrši promjena organizacije prostora u objektu, zamjena uređaja, postrojenja, opreme i instalacije istog kapaciteta, kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne mijenjaju konstruktivni elementi, ne mijenja vanjski izgled i ne utiče na bezbjednost susjednih objekata, saobraćaja i životne sredine, te ne mijenjaju uslovi dati u odobrenju za građenje na osnovu kojeg je objekat izgrađen,
đ) otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uslova licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima za samostalan i siguran prilaz objektu i korišćenje objekta kao cjeline ili njegovih pojedinih dijelova,
e) održavanje objekta podrazumijeva praćenje stanja objekta i izvođenje radova nužnih za sigurnost i zdravlje ljudi, očuvanje bitnih tehničkih karakteristika i drugih uslova propisanih za izgrađeni objekat, kao i izvođenje radova sanacije, koji ne utiču na dimenzije, konstruktivni sistem, vanjski izgled objekta, zaštitu životne sredine, te kojima se ne mijenjaju uslovi na osnovu kojih je objekat izgrađen,
ž) dogradnjom se smatra proširenje horizontalnih gabarita postojećeg objekta, kojim se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na taj objekat, ako dograđeni dio čini građevinsku i funkcionalnu cjelinu sa objektom uz koji se dograđuje,
z) nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili više etaža na postojećem objektu, kojim se dobija novi stambeni ili poslovni prostor i
i) zaštita spomenika kulture obuhvata:
1) konzervaciju spomenika koja podrazumijeva očuvanje fizičkih ostataka spomenika i njegovog okruženja uz zabranu bilo kakve izgradnje novog objekta na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te zaštitu od uništenja nalaza i preuređenja koji bi ugrozili autentičnost spomenika,
2) restauraciju koja podrazumijeva rekonstrukciju objekta uz potpuno očuvanje raritetne, autentične vrijednosti objekta sa svim njegovim estetskim, umjetničkim i istorijskim vrijednostima uz upotrebu tradicionalnih građevinskih materijala i radove koji se izvode na osnovu postojeće originalne dokumentacije,
3) reprodukciju koja podrazumijeva kopiranje izgleda, strukture i estetičnosti originala radi prezentacije kulturnog ili tradicionalnog fenomena,
4) iluminaciju koja podrazumijeva preduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruženju radi ugradnje sistema električne rasvjete, koji ni na koji način neće ugroziti njegovu vrijednost,
j) promjena namjene podrazumijeva izvođenje građevinskih radova (uključujući građevinsko-zanatske i instalaterske radove) kojima se mijenja namjena data u odobrenju za građenje na osnovu kojeg je objekat izgrađen,
k) uklanjanjem objekta smatra se rušenje ili demontaža objekta ili njegovog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog rušenjem, zatečenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovođenje građevinske parcele ili njenog dijela u uredno stanje. Uklanjanje objekta vrši se zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa ili zbog izgradnje novog objekta u skladu sa provedbenim planom,
l) objekat podrazumijeva sklop građevinskih elemenata u prostoru koji je povezan sa zemljištem na određenoj lokaciji sa svim instalacijama, postrojenjima i opremom (zgrade svih vrsta, saobraćajni, vodoprivredni i energetski objekti, objekti komunalne infrastrukture, industrijski, poljoprivredni i drugi privredni objekti, objekti sporta i rekreacije, groblja, skloništa i dr.), kao i zahvati u prostoru kojima se mijenja način korišćenja prostora, kao što su nasip, iskop, odlagalište i sl.,
lj) zgrada je objekat čiju građevinsku cjelinu čine horizontalni i vertikalni elementi i krov (sa svim instalacijama i opremom), koji čine funkcionalnu cjelinu, a namijenjena je za stanovanje ili obavljanje određenih djelatnosti ili funkcija,
m) privremeni objekat je objekat privremeno postavljen na lokaciji bilo za potrebe gradilišta ili za organizovanje sajmova, javnih manifestacija, te za druge potrebe u skladu sa planom (kiosci, telefonske govornice, ljetne bašte, reklamni panoi i sl.),
n) individualni stambeni objekat je zgrada stambene namjene na posebnoj građevinskoj parceli sa najviše tri stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže,
nj) individualni stambeno-poslovni objekat je zgrada stambene i poslovne namjene, sa najviše tri stana, na posebnoj građevinskoj parceli, koji nema više od podruma i tri nadzemne etaže,
o) građevinskim proizvodima smatraju se proizvedeni građevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koje su namijenjene za građenje,
p) iskolčavanje objekta podrazumijeva prenošenje vanjskog oblika projektovanog objekta na teren u okviru građevinske parcele, odnosno prenošenje ose trase infrastrukture,
r) investitor je pravno ili fizičko lice u čije ime se gradi objekat,
s) projektant je pravno ili fizičko lice odgovarajuće stručne spreme ovlašćeno za izradu prostorno-planske, odnosno tehničke dokumentacije,
t) izvođač je pravno lice koje izvodi radove u građevinarstvu za koje posjeduje ovlašćenje, ili preduzetnik koji izvodi zanatske radove i građenje objekata iz člana 78. ovog zakona,
ć) nadzorni organ je pravno lice ili fizičko lice odgovarajuće stručne spreme koje obavlja nadzor nad radovima u građevinarstvu za koje posjeduje ovlašćenje,
u) revident je pravno lice ovlašćeno za izradu tehničke dokumentacije,
f) projektovanje je djelatnost koja se bavi izradom projekata potrebnih za izdavanje odobrenja za građenje i ostalih projekata koji čine tehničku dokumentaciju,
h) gradilištem se smatra zemljište, uključujući i privremeno zauzeto zemljište, ili objekat na kojem se gradi, kao i zemljište potrebno za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja i
c) složeni objekat podrazumijeva: objekte iz člana 50. stav 2. za koje Ministarstvo izdaje lokacijske uslove, infrastrukturne objekte za koje je utvrđen javni interes, objekte koji su složeni u tehničko-tehnološkom i funkcionalom smislu, kao i za objekte koji mogu da ugroze životnu sredinu, prirodne vrijednosti i kulturno- istorijska dobra.

II PROSTORNO PLANIRANjE

Član 4.

Prostorno uređenje obuhvata:
a) istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti održivog razvoja na prostoru Republike,
b) zaštitne mjere i način upravljanja prostorom,
v) izradu dokumenata prostornog uređenja i
g) provođenje i kontrolu provođenja dokumenata prostornog uređenja.

Član 5.

Plansko uređenje prostora obuhvata:
a) građenje i uređenje naselja i okolnog prostora,
b) upotrebu i zaštitu prirodnih i izgrađenih resursa i
v) građenje drugih objekata u skladu sa dokumentima prostornog uređenja i drugim propisanim uslovima iz ovog zakona.

Član 6.

(1) Radi planske izgradnje, stvaranja povoljnih uslova za život, rad i zdravlje čovjeka i dugoročnog upravljanja prirodnim dobrima, u prostoru se utvrđuje:
a) građevinsko zemljište,
b) poljoprivredno zemljište,
v) šumsko zemljište,
g) vodne površine,
d) zaštićena i rekreaciona područja,
đ) infrastrukturni sistemi,
e) eksploataciona polja i
ž) neplodno zemljište i ostala zemljišta koja će biti izgrađena samo u posebnim okolnostima.
(2) Površine zemljišta iz stava 1. ovog člana utvrđuju se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i dokumenata prostornog uređenja.

1. Urbano područje i uže urbano područje

Član 7.

(1) Radi usmjeravanja građenja, prostornim ili urbanističkim planom utvrđuje se urbano područje i uže urbano područje.
(2) Urbano područje utvrđuje se za jedno ili više naselja koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno funkcionalno međusobno povezanu cjelinu, a koja na osnovu planskih pretpostavki imaju uslove za dalji razvoj.
(3) Urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, urbanu opremu i infrastrukturu, te površine za posebnu namjenu i zelene površine, kao i površine rezervisane za budući razvoj. Urbano područje obuhvata, osim građevinskog, i druga zemljišta.
(4) Ako postoji potreba utvrđivanja posebnih uslova izgradnje u centrima ili intenzivno izgrađenim dijelovima urbanih područja, utvrđuje se uže urbano područje.
(5) Uže urbano područje obuhvata dio naselja koji je intenzivno izgrađen ili je planom predviđeno da tako bude izgrađen i obrazuje se u svrhu utvrđivanja posebnih uslova pri izdavanju odobrenja za građenje.

Član 8.

Izgradnja naselja i objekata vrši se na osnovu dokumenata prostornog uređenja.

2. Naselja privremenog karaktera

Član 9.

(1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sličnih objekata, kao i u svrhu otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda, ratnih razaranja i slično, mogu se graditi naselja privremenog karaktera koja čine objekti montažno-demontažnog tipa.
(2) Naselje u smislu stava 1. ovog člana planira se i gradi tako da po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju bude uklonjeno, a prostor doveden u prvobitno stanje.

Član 10.

(1) Strateškim dokumentima prostornog uređenja utvrđuju se površine i koridori rezervisani za budući razvoj, na kojima nije dozvoljeno građenje do izrade odgovarajućeg provedbenog dokumenta prostornog uređenja.
(2) Na utvrđenim površinama iz stava 1. ovog člana može se odobriti samo građenje u svrhu održavanja i obezbjeđenja osnovnih higijenskih uslova već postojećih objekata.
(3) Namjena utvrđenih površina iz stava 1. ovog člana ne mora biti bliže određena, a mogu se odobriti sljedeće privremene namjene: zelene i rekreacione površine, igrališta, parkiranje vozila, otvorene pijace, obavljanje poljoprivredne djelatnosti i dr.

3. Zaštitni pojasevi

Član 11.

(1) Radi obezbjeđenja nesmetanog funkcionisanja infrastrukturnih sistema i objekata za funkciju kojoj su namijenjeni, formiraju se i uređuju zaštitni infrastrukturni pojasevi duž infrastrukturnih trasa i objekata. Zaštitni infrastrukturni pojasevi su:
a) zaštitni putni pojas,
b) zaštitni pružni pojas,
v) zaštitni aerodromski pojas,
g) zaštitni dalekovodni, odnosno cjevovodni pojas,
d) zaštitna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze,
đ) zaštitna zona izvorišta vode, vodotoka i vodoprivrednih objekata,
e) zaštitni pojas za bolničke i obrazovne komplekse i
ž) zaštitni pojas za ugrožene prostore (eksplozivne i lako zapaljive materije i tečnost).
(2) Za puteve i druge objekte linijske infrastrukture, koji u vrijeme izrade plana nisu izgrađeni, kao i za postojeće takve objekte za koje se planom određuje da budu rekonstruisani, planom se određuje dovoljan prostor (koridor) za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju. Širina koridora planira se tako da se u njemu, s obzirom na prirodna i druga ograničenja na terenu i na zahtijevane tehničke karakteristike planiranog infrastrukturnog objekta, taj objekat može projektovati i izgraditi, odnosno rekonstruisati, sa svim dijelovima i elementima.
(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana propisani zaštitni infrastrukturni pojasevi i zone ne ulaze u prostor koridora, nego se postavljaju van koridora, obostrano uz obje njegove granice.
(4) Širina zaštitnog pojasa bliže se određuje posebnim zakonom.
(5) Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasem ne mogu se graditi novi objekti ili vršiti građevinski i drugi radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen zaštitni pojas.

III PLANIRANjE PROSTORA I NASELjA

Član 12.

Prostorno planiranje je: sastavni dio jedinstvenog sistema planiranja i programiranja razvoja i predstavlja obaveznu i kontinuiranu djelatnost svih političko-teritorijalnih jedinica; stalan i multidisciplinaran proces koji se vrši na osnovu izučavanja prirodnih, demografskih, ekonomskih, socijalnih, tehničkih i drugih uslova i kojim se obezbjeđuje funkcionalna i racionalna organizacija i korišćenje raspoloživog prostora, dobara u opštoj upotrebi, prirodnih resursa, materijalnih, kulturnih i ekoloških vrijednosti, racionalno korišćenje energije, zaštita i unapređivanje životne sredine, te usklađivanje interesa svih korisnika prostora.

1. Organizacija sistema prostornog planiranja

Član 13.

(1) Prostorno planiranje u Republici obezbjeđuju Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) i Narodna skupština Republike Srpske (u daljem tekstu: Narodna skupština), kao i skupštine jedinica lokalne samouprave (opština i gradova) donošenjem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata i propisa određenih ovim zakonom.
(2) Stručnu osnovanost dokumenata iz stava 1. ovog člana obezbjeđuju Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (u daljem tekstu: Ministarstvo) i organi jedinica lokalne samouprave nadležni za obavljanje poslova prostornog uređenja, kao nosioci pripreme dokumenata prostornog uređenja, te pravna i fizička lica koja posjeduju odgovorajuće ovlašćenje za izradu tih dokumenata.

Član 14.

Ministarstvo je nadležno za pripremu dokumenata prostornog uređenja od značaja za Republiku, kao i za njihovo provođenje, dok su organi nadležni za prostorno uređenje jedinica lokalne samouprave nadležni za pripremu i provođenje dokumenata prostornog uređenja od značaja za jedinicu lokalne samouprave.

2. Dokumenti prostornog uređenja

Član 15.

(1) Dokumentima prostornog uređenja određuju se organizacija, namjena i način korišćenja i upravljanja prostorom, te kriterijumi i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Republike.
(2) Strateški dokumenti prostornog uređenja su:
a) strategija prostornog razvoja Republike,
b) strategija prostornog razvoja područja posebne namjene Republike,
v) prostorni plan Republike,
g) prostorni plan područja posebne namjene Republike,
d) zajednički prostorni plan za teritorije dvije ili više jedinica lokalne samouprave,
đ) prostoroni plan jedinice lokalne samouprave i
e) urbanistički plan.
(3) Provedbeni dokumenti prostornog uređenja su:
a) zoning plan,
b) regulacioni plan,
v) urbanistički projekat i
g) plan parcelacije.
(4) Strategije, prostorni i urbanistički planovi su razvojni, strateški dugoročni dokumenti prostornog uređenja kojima se definišu osnovni ciljevi i principi razvoja u prostoru. Strategije se donose za period do deset godina, dok se prostorni i urbanistički planovi donose za period do 20 godina.
(5) Zoning plan, regulacioni plan, urbanistički projekat i plan parcelacije su provedbeni, odnosno tehničko-regulativni dokumenti prostornog uređenja na osnovu kojih se definišu uslovi za projektovanje i izvođenje objekata. Provedbeni dokument prostornog uređenja važi do njegove izmjene ili donošenja novog.
(6) Planski period za koji se donosi dokument prostornog uređenja definiše se odlukom iz člana 30. ovog zakona.

Član 16.

Za odgovarajuća područja obavezno se donose sljedeći dokumenti prostornog uređenja:
a) za teritoriju Republike – strategija prostornog razvoja ili prostorni plan Republike,
b) za područje jedinice lokalne samouprave – prostorni plan jedinice lokalne samouprave i
v) za gradove i naselja gradskog karaktera – urbanistički plan i zoning plan.

Član 17.

(1) Obaveza je svih subjekata koji učestvuju u izradi dokumenata prostornog uređenja iz člana 15. ovog zakona da: vode računa o javnom interesu, opštim i posebnim ciljevima prostornog razvoja, vlasničkom statusu zemljišta i interesima vlasnika zemljišta, obezbjeđuju koordinaciju sektorskih politika, usklađuju pojedinačne interese sa javnim interesom, uključuju neophodne mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda, neophodne mjere zaštite lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, razmatraju procjenu uticaja na životnu sredinu, te omogućavaju provjeru opravdanosti, usklađenosti i provodljivosti planiranih prostornih rješenja.
(2) Javni interes, kao i opšte i posebne ciljeve prostornog razvoja u smislu ovog zakona određuje i utvrđuje skupština nadležna za donošenje određenog planskog dokumenta na osnovu prijedloga odjeljenja nadležnog za poslove urbanizma, a nakon prethodno provedene javne rasprave ili ankete o stvarnim potrebama stanovništva sa područja koje je predmet izrade planskog dokumenta.
(3) Dokumenti prostornog uređenja rade se na osnovu ovog zakona, drugih zakona i posebnog pravilnika o sadržaju, načinu izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja na području Republike.
(4) Pravilnik iz stava 3. ovog člana donosi ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (u daljem tekstu: ministar).

Član 18.

(1) Dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja, a dokumenti susjednih područja se međusobno usaglašavaju.
(2) Ako dokument užeg područja nije usklađen sa dokumentom šireg područja, primjenjuje se dokument prostornog uređenja šireg područja.
(3) Dokumenti prostornog uređenja usklađuju se sa strategijama i programima razvoja, planovima infrastrukture, planovima odbrane i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje i razvoj prostora.
(4) Nosilac izrade dokumenta prostornog uređenja obezbjeđuje usaglašavanje dokumenta u postupku njegove izrade.

Član 19.

(1) Strategija prostornog razvoja Republike definiše dugoročne ciljeve prostornog planiranja i razvoja u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim i kulturno-istorijskim razvojem.
(2) Strategija sadrži: načela i ciljeve prostornog razvoja Republike, osnove za usklađivanje i usmjeravanje razvoja, organizaciju prostora, razvojne prioritete, osnovu za organizaciju, zaštitu i korišćenje prostora, osnovu za zaštitu životne sredine, sistem razvojne infrastrukture, te planske cjeline za koje će se donositi strategije ili prostorni planovi područja posebne namjene.

Član 20.

(1) Prostorni plan Republike određuje dugoročne ciljeve i mjere prostornog razvoja Republike u skladu sa planiranim ukupnim privrednim, društvenim i istorijskim razvojem od značaja za Republiku.
(2) Prostorni plan Republike definiše politiku korišćenja i upravljanja zemljištem, usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na cjelokupnoj njenoj teritoriji (smjernice za razvoj poljoprivrede, stočarstva, šumarstva, upotrebe prirodnih resursa).
(3) Prostorni plan Republike utvrđuje: osnovne principe planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zaštitu, korišćenje, upravljanje i namjenu zemljišta, a posebno osnovnu namjenu zemljišta pojedinih područja Republike, područja koncentracije privrednih djelatnosti, povezivanje urbanih i ruralnih područja (sistem i mreža naselja), jačanje funkcije naselja u nerazvijenim područjima, objekte i koridore magistralne i druge infrastrukture, a koji su od republičkog značaja (vodoprivredu, saobraćajne veze unutar BiH i sa drugim zemljama, energiju, telekomunikacije), objekte društvene infrastrukture od republičkog značaja (zdravstvo, obrazovanje, kultura, sport itd.), mjere zaštite životne sredine, mjere za obnovu i sanaciju devastiranog prostora koji obuhvata teritoriju dvije ili više jedinica lokalne samouprave, mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, obaveze prilikom izrade planova užih područja i drugo.

Član 21.

(1) Strategija prostornog razvoja ili prostorni plan područja posebne namjene Republike donosi se za područja od posebnog značaja za Republiku, ako se ta obaveza utvrdi strategijom prostornog razvoja ili Prostornim planom Republike.
(2) Područja posebne namjene utvrđuju se za: područja koja imaju izrazit graditeljski, prirodni ili kulturno-istorijski značaj, područja koja zbog svojih karakteristika imaju posebnu namjenu kao što su područja obimne eksploatacije mineralnih sirovina, turističko-rekreativna, sportska i banjska područja posebnog značaja, objekti i trase magistralne infrastrukture od republičkog značaja, ugrožena područja na teritoriji više jedinica lokalne samouprave, područja i objekte od značaja za odbranu, kao i za sve druge namjene utvrđene Strategijom prostornog razvoja ili Prostornim planom Republike.
(3) Strategija prostornog razvoja područja posebne namjene sadrži naročito: načela i ciljeve prostornog razvoja područja, organizaciju prostora, osnovu za organizaciju, zaštitu i korišćenje prostora, osnovu za zaštitu životne sredine, te sistem razvojne infrastrukture.
(4) Prostornim planom područja posebne namjene, s obzirom na zajednička prirodna, kulturna, istorijska, privredna i druga obilježja, utvrđuje se: osnovna organizacija prostora, mjere upotrebe, uređenja i zaštite tog područja, mjere za unapređivanje i zaštitu životne sredine, te obaveza izrade provedbenih planova za uža područja unutar prostornog plana područja sa posebnim namjenama.
(5) Izrada ovog plana finansira se iz budžeta Republike.

Član 22.

(1) Prostorni plan jedinice lokalne samouprave preuzima i detaljnije razrađuje planska opredjeljenja iz Strategije ili Prostornog plana Republike uz uvažavanje prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti područja grada, odnosno jedinice lokalne samouprave.
(2) Prostornim planom iz stava 1. ovog člana utvrđuju se: osnovna namjena prostora, sistem naselja (urbanog i ruralnog karaktera) i njihovo povezivanje, kriterijumi za širenje urbanih dijelova, namjene van urbanih područja, zone komunalne infrastrukture (razvoj saobraćajnog sistema jedinice lokalne samouprave ili gradskog saobraćajnog sistema, vodosnabdijevanje, energija, telekomunikacije), objekti od značaja za društvenu infrastrukturu jedinice lokalne samouprave (zdravstvo, školstvo, kultura, sport), mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa, mjere zaštite životne sredine, mjere sanacije devastiranih područja (klizišta, plavna područja), mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, uslovi za izgradnju u područjima za koja se ne donose dokumenti prostornog uređenja nižeg reda, obaveze prilikom izrade urbanističkih planova i provedbenih dokumenata prostornog uređenja i druge neophodne elemente.

Član 23.

(1) Strategiju prostornog razvoja Republike, Prostorni plan Republike, strategiju područja posebne namjene, Prostorni plan područja posebne namjene Republike i provedbene planove područja posebne namjene donosi Narodna skupština.
(2) Prostorni plan jedinice lokalne samouprave, odnosno grada donosi skupština jedinice lokalne samouprave, odnosno grada.
(3) Zajednički prostorni plan više jedinica lokalne samouprave usvaja se odlukom skupštine svake jedinice lokalne samouprave posebno. Odlukom se određuje da ovaj plan zamjenjuje prostorni plan svake od tih jedinica lokalne samouprave.
(4) Sastavni dio prostornog plana je odluka o usvajanju prostornog plana.
(5) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornih planova obezbjeđuju se iz republičkog budžeta i budžeta jedinice lokalne samouprave, odnosno gradskog budžeta.

Član 24.

(1) Urbanistički plan donosi se za urbano područje jedinice lokalne samouprave.
(2) Urbanističkim planom detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz prostornog plana jedinice lokalne samouprave, a naročito: detaljna organizacija prostora, definisanje granica građevinskog, poljoprivrednog, vodnog i šumskog zemljišta, definisanje granice urbanog i užeg urbanog područja, uslovi uređenja gradskog građevinskog zemljišta, uslovi korišćenja zemljišta u zaštitnim zonama, zone saobraćajne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, objekti društvene infrastrukture (zdravstvo, obrazovanje, nauka i dr.), mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa, mjere za zaštitu životne sredine, uklanjanje arhitektonskih barijera, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, obaveze izrade provedbenih dokumenata, te smjernice za izradu provedbenih dokumenata prostornog uređenja.
(3) Urbanistički plan donosi skupština jedinice lokalne samouprave, odnosno grada.
(4) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja urbanističkog plana obezbjeđuju se iz budžeta jedinice lokalne samouprave, odnosno gradskog budžeta.

Član 25.

(1) Zoning plan je provedbeni dokument koji se donosi za cijelo područje pokriveno urbanističkim planom i mora biti usaglašen sa tim planom.
(2) Zoning plan definiše namjene pojedinih površina i propisuje uslove projektovanja i izgradnje novih objekata, odnosno rekonstrukcije postojećih. Zoning plan sadrži:
a) značenje pojedinih izraza,
b) zoning kartu, odnosno označene zone određene namjene,
v) službenu kartu, odnosno označene javne objekte i infrastrukturu, trase infrastrukturnih sistema sa zaštitnim zonama ili pojasevima,
g) opšte uslove priključenja objekata na infrastrukturne sisteme,
d) listu dozvoljenih, uslovno dozvoljenih i zabranjenih djelatnosti po zonama,
đ) urbanističke standarde za svaku pojedinu zonu kao što su: gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgrađenosti, koeficijent zauzetosti parcele, odnos slobodnih i zelenih površina, koeficijent iskorišćenosti, definisani tipovi objekata, minimalna i maksimalna veličina parcele, maksimalna spratnost objekata, maksimalni gabariti objekata, minimalna udaljenost objekta od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uslovi uređenja vanjskih površina, uslovi koji se moraju zadovoljiti zbog zaštite životne sredine (buka, vibracije, izduvni gasovi, režimi rada, skladištenje otpadnog materijala i sl.), uslovi arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifičnosti zone,
e) kriterijume za odobravanje uslovno dozvoljene namjene površina,
ž) područja za koja postoji obaveza izrade regulacionog plana ili urbanističkog projekta i
z) proceduru i razloge zbog kojih se može odobriti izmjena zoning plana.
(3) Lista dozvoljenih namjena u svim definisanim zonama zoning plana mora uključiti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, bezbjednosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog područja jedinice lokalne samouprave.
(4) Uslovno dozvoljene namjene mogu biti odobrene pod uslovom da ne ugrožavaju susjedne objekte i susjedno zemljište.
(5) Na područjima za koja se planira izrada regulacionog plana ili urbanističkog projekta, odredbe zoning plana ostaju na snazi, te se regulacionim planom ili urbanističkim projektom dodaju nove odredbe koje moraju biti u saglasnosti sa zoning planom.

Član 26.

(1) Regulacioni plan se donosi za pretežno izgrađena urbana područja, pri čemu je nužno detaljno definisati uslove projektovanja i izgradnje novih objekata, kao i za područja od opšteg interesa jedinice lokalne samouprave za razvoj privrede ili izgradnju objekata društvene infrastrukture.
(2) Regulacioni plan utvrđuje: namjenu površina, namjenu i spratnost objekata, gustinu naseljenosti i koeficijent izgrađenosti, koeficijent iskorišćenosti, nivelacione podatke, regulacione i građevinske linije, valorizaciju postojećih objekata i prijedlog mjera intervencije, uređenje slobodnih površina, urbanističko-tehničke uslove za projektovanje i izvođenje, uslove za izradu urbanističkih projekata, oblik i dimenzije građevinskih parcela (plan parcelacije), podatke o vlasničkom statusu zemljišta, uslove uređenja građevinskog zemljišta, izgradnju objekata i mreže komunalne, energetske i saobraćajne infrastrukture, mjere zaštite kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda, mjere za uklanjanje arhitektonskih barijera, mjere za zaštitu životne sredine, ekonomsku valorizaciju plana.
(3) Osnova za izradu regulacionog plana je zoning plan ili urbanistički plan.

Član 27.

(1) Urbanistički projekat donosi se za područja koja se grade kao cjelina ili su već u značajnoj mjeri izgrađena, za područja gdje se pojavila potreba za formiranjem više novih parcela ili za izgradnjom nekoliko objekata koji čine kompleks izgradnje, kao i za područja koja imaju poseban kulturno-istorijski ili prirodni značaj.
(2) Osnova za izradu urbanističkog projekta je zoning plan ili regulacioni plan.
(3) Urbanistički projekat sadrži: detaljnu namjenu površina, namjenu i spratnost objekata, urbanističko-arhitektonska rješenja, plan regulacije i nivelacije, hortikulturna rješenja, idejne projekte saobraćajnica, komunalne i energetske infrastrukture, idejne projekte planiranih objekata.
(4) Izrada urbanističkog projekta može biti predmet domaćeg ili međunarodnog javnog konkursa.

Član 28.

(1) Za prostorne cjeline za koje ne postoji obaveza donošenja regulacionog plana ili urbanističkog projekata može se donijeti plan parcelacije kao poseban i samostalan planski dokument, a na osnovu prostornog, urbanističkog, odnosno zoning plana jedinice lokalne samouprave, ako za to postoje opravdani razlozi.
(2) Plan parcelacije mora sadržavati osnovne elemente za organizaciju i uređenje prostora: plan organizacije prostora, plan saobraćaja, plan energetske, hidrotehničke i telekomunikacione infrastrukture, plan regulacionih i građevinskih linija, veličina, oblik i položaj parcele, pristup parcelama i urbanističko-tehničke uslove.
(3) Svaka parcela mora imati trajan pristup na put i riješene priključke na komunalnu i drugu infrastrukturu.
(4) Plan parcelacije usvaja skupština jedinice lokalne samouprave.

Član 29.

(1) Provedbene dokumente prostornog uređenja za područja jedinica lokalne samouprave usvaja skupština jedinice lokalne samouprave ili grada.
(2) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja obezbjeđuju se iz budžeta jedinice lokalne samouprave, odnosno gradskog budžeta.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, investitor koji ima poseban interes za izradu provedbenog dokumenta za određeno područje, može svojim sredstvima finansirati izradu provedbenog dokumenta za to područje.
(4) Postupak usvajanja dokumenta iz stava 3. ovog člana provodi se na način propisan za usvajanje provedbene planske dokumentacije.

IV PRIPREMA, IZRADA I DONOŠENjE DOKUMENATA PROSTORNOG
UREĐENjA

Član 30.

(1) Odluku o pristupanju izradi, odnosno izmjeni ili dopuni dokumenta prostornog uređenja donosi nadležna skupština.
(2) Ako se zajednički prostorni plan izrađuje za dvije ili više jedinica lokalne samouprave, odluku iz stava 1. ovog člana donosi skupština svake od tih jedinica lokalne samouprave posebno.
(3) Odluka iz stava 1. ovog člana sadrži:
a) vrstu dokumenta prostornog uređenja čijoj se izradi, odnosno izmjeni ili dopuni pristupa,
b) granice područja za koje se dokument donosi, odnosno mijenja,
v) period za koji se utvrđuju, procjenjuju ili izračunavaju planski parametri,
g) smjernice za izradu, izmjenu ili dopunu dokumenta,
d) rok izrade,
đ) sadržaj planskog akta,
e) odredbe o javnoj raspravi i javnom uvidu,
ž) način osiguranja sredstava za izradu, izmjenu ili dopunu dokumenta,
z) nosioca pripreme za izradu, odnosno izmjenu ili dopunu dokumenta prostornog uređenja i
i) druge elemente u zavisnosti od specifičnosti područja za koje se dokument donosi.
(4) Odlukom o pristupanju izradi regulacionog plana ili urbanističkog projekta može se utvrditi zabrana građenja za novu izgradnju na prostoru ili dijelu prostora za koji se izrađuje provedbeni dokument prostornog uređenja, samo ako je period važenja postojećeg plana istekao.
(5) Nosilac pripreme dokumenta prostornog uređenja dužan je da odluku o izradi, odnosno izmjeni ili dopuni strategije, prostornog, urbanističkog i zoning plana sa osnovnim grafičkim prikazom područja planiranja dostavi Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja odluke.
(6) Ministarstvo u roku od 15 dana od dana prijema odluke, nosiocu pripreme daje instrukcije za izradu dokumenta prostornog uređenja radi obezbjeđenja međusobne usklađenosti dokumenata, ako je ona potrebna.
(7) Ukoliko Ministarstvo ne dostavi instrukcije u roku iz stava 6. ovog člana, smatraće se da instrukcije nisu potrebne.
(8) Odluka o pristupanju izradi, odnosno izmjeni ili dopuni dokumenta prostornog uređenja dostavlja se nadležnom republičkom urbanističko-građevinskom inspektoru.
(9) Odluka o pristupanju izradi, odnosno izmjeni ili dopuni dokumenta prostornog uređenja objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske", odnosno službenom glasniku jedinice lokalne samouprave.

Član 31.

(1) Za izradu dokumenta prostornog uređenja, za čije donošenje je nadležna Narodna skupština, nosilac pripreme je Ministarstvo.
(2) Nosilac pripreme za izradu dokumenta prostornog uređenja koji donosi skupština jedinice lokalne samouprave je organ uprave nadležan za poslove uređenja prostora ili drugi organ ili organizacija koju odredi nadležna skupština odlukom iz člana 30. ovog zakona.
(3) Nosilac pripreme pokreće izradu dokumenta prostornog uređenja.

Član 32.

(1) Nosilac pripreme dokumenta prostornog uređenja dužan je da nosiocu izrade dokumenta dostavi svu potrebnu dokumentaciju, a naročito:
a) odluku o pristupanju izradi, odnosno izmjeni ili dopuni dokumenta prostornog uređenja definisanu članom 30. ovog zakona,
b) dokument prostornog uređenja višeg reda ili šireg područja,
v) važeću provedbenu plansku dokumentaciju,
g) vodoprivredne osnove glavnog slivnog područja,
d) šumskoprivredne osnove,
đ) strategiju zaštite životne sredine,
e) planove razvoja privrede i poljoprivrede,
ž) podatke o geološkoj podlozi i mineralnim resursima i
z) ažurne katastarske i geodetske podloge.
(2) Nosilac pripreme dužan je da osigura javni uvid za zainteresovane strane, kao što su: vlasnici nekretnina, korisnici prostora i učesnici u njegovoj izgradnji i uređivanju, organi uprave nadležni za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, saobraćaj, energetiku, telekomunikacije, turizam, rudarstvo, zdravstvo, školstvo, kulturu, zaštitu životne sredine, te zaštitu kulturno-istorijskih i prirodnih dobara, organi unutrašnjih poslova i Privredne komore Republike Srpske.
(3) Nakon donošenja odluke iz člana 30. ovog zakona, nosilac pripreme dužan je da u najmanje dva sredstva javnog informisanja objavi poziv zainteresovanim licima iz stava 2. ovog člana da u roku od 15 dana dostave svoje prijedloge i sugestije za određena planska rješenja na zemljištu ili objektima, odnosno objektu u njihovom vlasništvu.
(4) Nosilac pripreme određuje organe i organizacije od kojih je u toku izrade dokumenta prostornog uređenja potrebno pribaviti mišljenje na prijedloge planskih rješenja, zavisno od postojećeg stanja i planirane namjene prostora i objekata u obuhvatu dokumenta prostornog uređenja, pri čemu se obavezno pribavlja mišljenje organizacija u čijem djelokrugu su:
a) snabdijevanje vodom i odvođenje otpadnih voda,
b) snabdijevanje električnom energijom,
v) snabdijevanje toplotnom energijom,
g) telefonski saobraćaj,
d) upravljanje javnim putevima u naselju i van naselja,
đ) zaštita kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa,
e) protivpožarna zaštita,
ž) upravljanje komunalnim otpadom i
z) zaštita životne sredine.
(5) Ako organ ili organizacija iz stava 4. ovog člana ne dostavi svoje mišljenje u roku 30 dana od dana prijema zahtjeva, smatraće se da je dao pozitivno mišljenje na prijedlog.
(6) Nosilac pripreme plana dužan je da proslijedi prispjela mišljenja iz stava 4. ovog člana nosiocu izrade dokumenta prostornog uređenja.

Član 33.

(1) Na prijedlog nosioca pripreme nadležna skupština imenuje savjet radi ukupnog praćenja izrade dokumenta prostornog uređenja, vođenja javne rasprave i usaglašavanje stavova i interesa zavisno od potrebe, obima i vrste dokumenta.
(2) Savjet plana prati izradu dokumenta prostornog uređenja i zauzima stručne stavove prema pitanjima opšteg, privrednog i prostornog razvoja teritorijalne jedinice, odnosno područja za koje se dokument donosi, kao i stručne stavove u pogledu racionalnosti i kvaliteta predloženih planskih rješenja, usaglašenosti dokumenta sa dokumentima prostornog uređenja koji predstavljaju osnovu za njihovu izradu, odnosno u pogledu usklađenosti dokumenta sa odredbama ovog zakona i drugim propisima zasnovanim na zakonu.
(3) Savjet plana iz stava 1. ovog člana formiraće se u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o pristupanju izradi, odnosno izmjeni ili dopuni dokumenta.

Član 34.

(1) Izrada dokumenta prostornog uređenja povjerava se pravnom licu ovlašćenom za obavljanje ovih poslova (u daljem tekstu: nosilac izrade).
(2) Izradu strategija, prostornih i urbanističkih planova može vršiti pravno lice upisano u sudski registar i koje ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojima se uređuju radni odnosi stalno zaposlenog najmanje dva prostorna planera, najmanje dva diplomirana inženjera arhitekture od kojih jedan ima ovlašćenje za izradu prostorno-planske dokumentacije, a drugi ovlašćenje za izradu tehničke dokumentacije, najmanje dva diplomirana inženjera građevinarstva iz oblasti niskogradnje (saobraćaj) i hidrotehnike sa ovlašćenjem za izradu prostorno-planske dokumentacije, najmanje dva diplomirana inženjera saobraćaja od kojih jedan sa ovlašćenjem za izradu prostorno-planske dokumentacije, najmanje jednog diplomiranog elektro inženjera i jednog diplomiranog mašinskog inženjera sa ovlašćenjima za izradu prostorno-planske dokumentacije, najmanje jednog diplomiranog inženjera šumarstva i najmanje jednog diplomiranog inženjera poljoprivrede odgovarajućeg profila sa ovlašćenjima za izradu prostorno-planske dokumentacije, te najmanje jednog diplomiranog ekonomistu i jednog diplomiranog pravnika.
(3) Izradu zoning planova i regulacionih planova može vršiti pravno lice upisano u sudski registar i koje ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojima se uređuju radni odnosi, stalno zaposlena najmanje dva diplomirana inženjera arhitekture od kojih jedan ima ovlašćenje za izradu prostorno-planske dokumentacije, a drugi ovlašćenje za izradu tehničke dokumentacije, najmanje dva diplomirana inženjera građevinarstva saobraćajnog i hidrotehničkog smjera sa ovlašćenjem za izradu prostorno-planske dokumentacije, najmanje po jednog diplomiranog inženjera elektrotehnike smjer telekomunikacije i smjer elektroenergetika i jednog diplomiranog mašinskog inženjera sa ovlašćenjima za izradu prostorno-planske dokumentacije, te najmanje jednog diplomiranog ekonomistu i jednog diplomiranog pravnika.
(4) Izradu urbanističkih projekata i planova parcelacije može vršiti pravno lice upisano u sudski registar koje u radnom odnosu, sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojima se uređuju radni odnosi, ima najmanje dva stalno zaposlena diplomirana inženjera arhitekture od kojih jedan ima ovlašćenje za izradu prostorno-planske dokumentacije, a drugi ovlašćenje za izradu tehničke dokumentacije i najmanje jednog diplomiranog inženjera građevinarstva saobraćajnog smjera sa ovlašćenjem za izradu tehničke dokumentacije, jednog diplomiranog inženjera građevinarstva hidrotehničkog smjera sa ovlašćenjem za izradu tehničke dokumentacije, jednog diplomiranog inženjera elektrotehnike sa ovlašćenjem za izradu tehničke dokumentacije, jednog diplomiranog inženjera mašinstva sa ovlašćenjem za izradu tehničke dokumentacije.
(5) Ministar na prijedlog stručne komisije donosi rješenje o ispunjenosti uslova iz st. 2, 3. i 4. ovog člana i izdaje ovlašćenje, bez kojeg nosilac izrade ne može početi da obavlja djelatnost za koju je registrovan.

Član 35.

(1) Rješenje o ovlašćenju za izradu prostorno-planske dokumentacije i tehničke dokumentacije fizičkim licima iz člana 34. st. 2, 3. i 4. ovog zakona donosi ministar.
(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana može se izdati licu koje ima odgovarajuću stručnu spremu, položen stručni ispit i najmanje pet godina iskustva na poslovima izrade prostorno-planske dokumentacije, odnosno tri godine iskustva na poslovima izrade tehničke dokumentacije.
(3) Lice koje ima odgovarajući stručnu spremu, najmanje jednu godinu radnog iskustva na poslovima izrade tehničke dokumentacije i položen stručni ispit stiče svojstvo projektanta saradnika.
(4) Stručni ispit iz stava 2. ovog člana polaže se po pravilniku i programu koji donosi ministar.

Član 36.

(1) Izbor nosioca izrade plana vrši se u skladu sa propisima o javnim nabavkama.
(2) Nosilac izrade dužan je da prednacrt, kao i svaku sljedeću fazu dokumenta prostornog uređenja izradi u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i odlukom o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja, kao i dokumentacijom dostavljenom od nosioca pripreme.
(3) Nosilac izrade mora osigurati usklađenost dokumenta prostornog uređenja koji izrađuje sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja.

Član 37.

(1) Nosilac izrade obavezan je da nosiocu pripreme preda ovjeren prednacrt dokumenta prostornog uređenja sa svim dijelovima koje odgovarajući dokument treba da sadrži.
(2) Prije utvrđivanja nacrta, nosilac pripreme razmatra prednacrt na stručnoj raspravi kojoj prisustvuju i članovi savjeta plana u skladu sa članom 33. ovog zakona i na koju se obavezno pozivaju ovlašćeni stručni predstavnici organizacija iz člana 32. stava 4. ovog zakona.
(3) Poziv za stručnu raspravu subjektima iz stava 2. ovog člana dostavlja se najkasnije sedam dana prije rasprave, sa izvodima iz prednacrta koji se odnose na pitanja iz njihovog djelokruga. Na ovoj sjednici razmatraju se primjedbe nosioca pripreme, članova savjeta i predstavnika pozvanih organizacija.
(4) Nosilac izrade razmatra primjedbe, mišljenja i sugestije na prednacrt i prihvaćena rješenja ugrađuje u nacrt dokumenta prostornog uređenja s kojim počinje javna rasprava.

Član 38.

(1) Nadležna skupština na prijedlog nosioca pripreme utvrđuje nacrt dokumenta prostornog uređenja i mjesto, vrijeme i način izlaganja nacrta na javni uvid.
(2) Trajanje javnog uvida utvrđuje se odlukom iz člana 30. ovog zakona i traje najmanje 60 dana za dokumente prostornog uređenja iz republičke nadležnosti, odnosno najmanje 30 dana za dokumente iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave.
(3) O mjestu, vremenu i načinu izlaganja nacrta dokumenta prostornog uređenja na javni uvid, javnost se obavještava oglasom koji se objavljuje u najmanje dva sredstva javnog informisanja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje 15 dana prije početka javnog uvida, a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred početak javnog uvida.
(4) Obavijest iz stava 3. ovog člana sadrži mjesto, datum, početak i trajanje javnog uvida u dokument prostornog uređenja, mjesto i datum jednog ili više javnih izlaganja, te rok do kada se mogu poslati prijedlozi, primjedbe i mišljenja na nacrt dokumenta.
(5) Nosilac pripreme Strategije prostornog razvoja Republike ili Prostornog plana Republike i strategije prostornog razvoja ili prostornog plana područja posebne namjene Republike dužan je da organizuje javne prezentacije nacrta dokumenta po regijama.
(6) Nacrt dokumenta iz stava 5. ovog člana stavlja se na javni uvid u sjedištu jedinica lokalne samouprave i prikupljaju se prijedlozi, primjedbe i sugestije zainteresovanih lica, na osnovu čega se priprema mišljenje o nacrtu dokumenta i šalje nosiocu izrade.
(7) Ukoliko jedinice lokalne samouprave ne dostave svoje mišljenje iz stava 6. ovog člana u roku od osam dana od zatvaranja javnog uvida, smatraće se da su dale pozitivno mišljenje.
(8) Nacrt provedbenog dokumenta prostornog uređenja izlaže se:
a) u prostorijama organa nadležnog za poslove prostornog uređenja,
b) u prostorijama nosioca izrade dokumenta,
v) u prostorijama u kojima se održavaju stručne rasprave ili drugim prostorima (domovi kulture, predvorje javnih ustanova i sl.) i
g) u prostorijama mjesnih zajednica, kada se na javni uvid izlažu nacrti zoning plana, regulacionog plana ili urbanističkog projekta.
(9) Nosilac pripreme provedbenog dokumenta prostornog uređenja dužan je da oglasom obavijesti vlasnike nekretnina na području za koje se donosi provedbeni dokument i obavijesti ih o javnom uvidu.
(10) Nosilac pripreme dokumenta prostornog uređenja obavezan je da na svakom mjestu na kojem je izložen nacrt dokumenta, obavijesti javnost da se detaljnije informacije, objašnjenja i pomoć u formulisanju primjedbi mogu dobiti kod nosioca pripreme i nosioca izrade dokumenta.
(11) Primjedbe, prijedlozi i mišljenja o nacrtu upisuju se u svesku sa numerisanim stranama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlaže ili se u pisanoj formi dostavljaju nosiocu pripreme koji je obavezan da ih proslijedi nosiocu izrade dokumenta.

Član 39.

(1) Nosilac izrade obavezan je da razmotri sve primjedbe, prijedloge i mišljenja koji su dostavljeni tokom javnog uvida i da prije utvrđivanja prijedloga dokumenta o njima zauzme i obrazloži svoj stav i da taj stav u pisanoj formi dostavi nosiocu pripreme i licima koja su dostavila svoje prijedloge, primjedbe i mišljenja.
(2) Prijedlog dokumenta utvrđuje se na osnovu nacrta koji je bio objavljen i stava o primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na taj nacrt. U prijedlogu dokumenta ne mogu se mijenjati rješenja iz nacrta dokumenta, osim onih na koja je bila stavljena osnovana primjedba, prijedlog ili mišljenje.
(3) Stav nosioca izrade o primjedbama, prijedlozima i mišljenjima razmatra se na stručnoj raspravi, na koju se pozivaju predstavnici nosioca pripreme, nosioca izrade i organizacija iz člana 32. stava 4. ovog zakona, te članovi savjeta plana.
(4) Stručna rasprava iz stava 3. ovog člana mora se organizovati u roku od 30 dana od dana zatvaranja javnog uvida.
(5) Nosilac pripreme objavljuje javni poziv za stručnu raspravu u najmanje jednom dnevnom listu dostupnom na teritoritoriji cijele Republike tri dana prije i na dan održavanja rasprave kojoj mogu prisustvovati sva zainteresovana lica.
(6) Ako stručnoj raspravi iz stava 4. ovog člana ne prisustvuju ovlašćeni stručni predstavnici organizacija iz člana 32. stava 4. ovog zakona, smatra se da su odgovarajuće organizacije prihvatile prijedlog dokumenta.

Član 40.

(1) Ako se prijedlog dokumenta prostornog uređenja na osnovu prihvaćenih prijedloga, primjedaba i mišljenja dostavljenih u toku javnog uvida značajno razlikuje od nacrta dokumenta, nosilac pripreme dužan je da organizuje ponovo javni uvid.
(2) Značajne razlike iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju nova rješenja koja nisu u skladu sa smjernicama za izradu, odnosno izmjenu ili dopunu dokumenta iz odluke iz člana 30. ovog zakona, kada se promijeni granica građevinskog zemljišta ili kada promjena izaziva promjenu vlasničkih odnosa.
(3) Ako se ponovni javni uvid odnosi na promjene predložene na prvom javnom uvidu, trajanje javnog uvida može biti kraće od rokova iz člana 38. stav 2. ovog zakona, ali ne kraće od osam dana.
(4) Ponovni javni uvid objavljuje se na način određen u članu 38. ovog zakona.
(5) Na nacrt dokumenta prostornog uređenja koji je na ponovljenom javnom uvidu u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana, mogu se podnositi novi prijedlozi, primjedbe i mišljenja samo na dijelove dokumenta izmijenjene nakon prvog javnog uvida.
(6) Ponovni javni uvid može se provoditi najviše dva puta, nakon čega se donosi nova odluka o izradi, odnosno izmjeni ili dopuni dokumenta prostornog uređenja.

Član 41.

(1) Po održanoj stručnoj raspravi iz člana 39. stav 4. ovog zakona, nosilac pripreme utvrđuje prijedlog dokumenta u skladu sa zaključcima sa rasprave.
(2) Prijedlog prostornih, urbanističkih i zoning planova nosilac pripreme dostavlja ministru na saglasnost.
(3) Ministar može odbiti davanje saglasnosti iz stava 2. ovog člana ukoliko utvrdi da dokument nije izrađen u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu njega, odnosno ako utvrdi da prijedlog dokumenta nije usaglašen sa dokumentom šireg područja.
(4) Ako ministar u roku 15 dana od dana podnošenja prijedloga ne izda saglasnost niti obavijesti nosioca pripreme o utvrđenim nepravilnostima, smatraće se da je saglasnot data.
(5) Dokument prostornog uređenja donosi Narodna skupština ili skupština jedinice lokalne samouprave.
(6) Dokument prostornog uređenja je javni dokument i izlaže se na stalni javni uvid kod organa uprave nadležnog za poslove urbanizma.

Član 42.

Radi stvaranja planskog osnova za obnovu i izgradnju naselja za neodložno zbrinjavanje stanovništva sa razrušenog, poplavljenog i drugog područja zahvaćenog elementarnim nepogodama, urbanistički i regulacioni plan može se izraditi i donijeti i po skraćenom postupku, na način koji će ministar propisati posebnim pravilnikom.

Član 43.

(1) Reviziju, odnosno izmjenu ili dopunu dokumenta prostornog uređenja pokreće nosilac pripreme dokumenta.
(2) Revizija, odnosno izmjena ili dopuna dokumenata prostornog uređenja vrši se u skladu sa programom mjera iz člana 48. ovog zakona.
(3) Revizija, odnosno izmjena ili dopuna dokumenata prostornog uređenja vrši se na način i po postupku za donošenje dokumenta.

V DOKUMENTI ZA PRAĆENjE STANjA U PROSTORU

Član 44.

(1) Radi prikupljanja, racionalnog korišćenja i obrade podataka od značaja za planiranje, uređenje, korišćenje i zaštitu prostora, Ministarstvo uspostavlja i održava jedinstveni prostorno-informacioni sistem.
(2) Jedinstveni prostorno-informacioni sistem obuhvata podatke i informacije koje imaju računarsku podršku na cijelom prostoru Republike.
(3) Ministar propisuje sadržaj i nosioce prostorno-informacionog sistema, metodologiju prikupljanja i obrade podataka, te jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija.
(4) Sredstva za uspostavljanje i održavanje jedinstvenog prostorno-informacionog sistema obezbjeđuju se iz budžeta Republike.

Član 45.

U okviru jedinstvenog prostorno-informacionog sistema vodi se i održava jedinstvena evidencija koja obuhvata:
a) podatke o dokumentima prostornog uređenja Republike,
b) podatke o dokumentima prostornog uređenja gradova i opština,
v) satelitske snimke područja Republike i aerofotogrametrijske snimke,
g) statističke, kartografske, analitičke i planske podatke,
d) podatke o infrastrukturi,
đ) podatke o privrednim resursima,
e) podatke o građevinskom zemljištu,
ž) podatke o graditeljskom i prirodnom nasljeđu,
z) podatke o bespravnoj gradnji,
i) podatke o ugroženim područjima (klizišta, plavna područja),
j) podatke o ugrožavanju životne sredine,
k) podatke o kadrovima i ustanovama iz oblasti prostornog planiranja i
l) druge podatke koji su od značaja za prostorno uređenje Republike i za vođenje i održavanje jedinstvenog prostorno-informacionog sistema.

Član 46.

(1) Organ nadležan za poslove urbanizma jedinice lokalne samouprave vodi jedinstvenu evidenciju o stanju prostora na propisanim obrascima i dužan je da najkasnije do 31. januara dostavi Ministarstvu godišnji izvještaj o stanju prostora, kao i o provođenju dokumenata prostornog uređenja jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu.
(2) Nadležni organi uprave koji posjeduju, prikupljaju, izrađuju ili obrađuju podatke potrebne za formiranje jedinstvene evidencije iz člana 45. ovog zakona dužni su da podatke i dokumentaciju redovno dostavljaju službi za dokumentaciju.
(3) Na zahtjev službe za dokumentaciju, investitori, pravna lica i druge organizacije dužni su da dostavljaju podatke iz člana 45. ovog zakona.

Član 47.

(1) Organi uprave nadležni za poslove urbanizma, na svim nivoima vode dokumentaciju potrebnu za praćenje stanja u prostoru, izradu i praćenje provođenja dokumenata prostornog uređenja.
(2) Na osnovu izvještaja subjekata iz stava 1. ovog člana, izrađuje se dvogodišnji Izvještaj o stanju u prostoru Republike (u daljem tekstu: Izvještaj).
(3) Izvještaj sadrži analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihovog uticaja na održivo raspolaganje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i životne sredine, te druge elemente od značaja za prostor.

Član 48.

(1) Vlada na osnovu Izvještaja donosi četvorogodišnji Program mjera i aktivnosti za unapređivanje stanja u prostoru (u daljem tekstu: Program mjera).
(2) Jedinica lokalne samouprave, na osnovu izvještaja o stanju u prostoru lokalne jedinice, donosi dvogodišnji program mjera i aktivnosti za utvrđivanje stanja i uređenje prostora.
(3) Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere i aktivnosti važne za izradu i donošenje tih dokumenata.
(4) Programom mjera utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike i dokumenata prostornog uređenja, uključujući materijalno i tehničko unapređivanje stručnih službi i organizacija prostornog uređenja.

VI LOKACIJSKI USLOVI

Član 49.

(1) Lokacijski uslovi su tehnički stručni dokument koji određuje uslove za projektovanje i građenje, a koji se izrađuje na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona, kao i dokumenata prostornog uređenja.
(2) Osnovi za izdavanje lokacijskih uslova su: zoning plan, regulacioni plan i urbanistički projekat, te plan parcelacije.
(3) Ako dokumenti prostornog uređenja iz stava 2. ovog člana nisu doneseni ili ako nije propisana obaveza njihovog donošenja, lokacijski uslovi izrađuju se na osnovu raspoloživog dokumenta prostornog uređenja, stručnog mišljenja pravnog lica ovlašćenog za izradu prostorno-planske dokumentacije i uviđaja na licu mjesta.
(4) Izuzetno, ako strategija, prostorni ili urbanistički plan nije urađen, do donošenja tog dokumenta, lokacijski uslovi izrađuju se na osnovu stručnog mišljenja pravnog lica ovlašćenog za izradu prostorno-planske dokumentacije i uviđaja na licu mjesta.
(5) Izuzetno od stava 3. ovog člana ako lokacijske uslove izdaje organ uprave nadležan za poslove uređenja prostora u jedinici lokalne samouprave, stručno mišljenje može dati komisija imenovana od nadležnog organa na osnovu raspoloživog dokumenta prostornog uređenja.
(6) Članovi komisije iz stava 5. ovog člana ne mogu biti zaposleni u organu uprave koji je nadležan za poslove uređenja prostora već moraju biti birani na osnovu javnog konkursa svake četiri godine. Komisija mora biti takvog sastava da ispunjava najmanje uslove propisane članom 34. stav 4. ovog zakona.
(7) Pravilnik o sastavu, kriterijumima i načinu izbora članova, te nadležnosti i načinu rada i finansiranja komisije, na osnovu kojeg skupština jedinice lokalne samouprave donosi odluku o formiranju komisije, donosi ministar.

Član 50.

(1) Lokacijske uslove izdaje organ uprave nadležan za poslove uređenja prostora u jedinici lokalne samouprave na čijem se području zahtijeva gradnja.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, Ministarstvo izdaje lokacijske uslove za izgradnju objekata koji se izvode na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, kao i za:
a) objekte visokih brana za koje je propisano tehničko osmatranje,
b) nuklearne objekte,
v) objekte za proizvodnju i preradu nafte i gasa, magistralne naftovode i gasovode, kao i gasovode i naftovode za međunarodni transport,
g) objekte bazne i prerađivačke hemijske industrije, crne i obojene metalurgije, objekte za proizvodnju, preradu i oplemenjivanje ruda, objekte za proizvodnju celuloze i papira i objekte za preradu kože i krzna,
d) hidroelektrane, termoelektrane, dalekovode, te trafostanice napona 110 kV i više kV,
đ) međuregionalne i regionalne objekte vodosnadbijevanja,
e) uređaje za prečišćavanje otpadnih voda za naselja sa više od 50.000 stanovnika,
ž) autoputeve, brze puteve, magistralne i regionalne puteve sa putnim objektima,
z) aerodrome za javni saobraćaj,
i) željezničke pruge za javni saobraćaj sa objektima,
j) međunarodne i magistralne kapacitete u oblasti sistema veza, zaključno sa međunarodnom automatskom centralom,
k) regulacione radove na plovnim putevima,
l) plovne kanale, teretna mehanizovana i javna putnička pristaništa,
lj) brze šinske sisteme,
m) regionalne deponije, deponije opasnih materija i objekte za reciklažu sekundarnih sirovina,
n) hidromelioracione sisteme za navodnjavanje površina preko 50 ha, i za odvodnjavanje preko 300 ha,
nj) ribnjake površine 50 ha i više,
o) stadione za 10.000 i više gledalaca, silose kapaciteta 10.000 i više m3, pokrivene objekte za javne potrebe u kojim se okuplja više od 2.000 lica, objekte konstruktivnog raspona 30 i više metara, industrijske proizvodne hale površine veće od 5.000 m2, te objekte visine 50 i više metara,
p) rekonstrukciju i restauraciju nepokretnih kulturno-istorijskih dobara od velikog i izuzetnog značaja, građenje i rekonstrukciju objekata u zoni I i II stepena zaštite kulturno-istorijskog i prirodnog dobra,
r) objekte u kompleksu graničnih prelaza i
s) druge objekte propisane posebnim zakonima.
(3) Prije izdavanja lokacijskih uslova za objekte iz stava 2. ovog člana pribavlja se mišljenje lokalne zajednice na čijoj teritoriji se zahtijeva gradnja.
(4) Primjerak lokacijskih uslova dostavlja se nadležnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji.

Član 51.

(1) Organi nadležni za urbanizam dužni su da svakom zainteresovanom licu na njegov zahtjev omoguće uvid u dokument prostornog uređenja i prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijskih uslova.
(2) Uz zahtjev za lokacijske uslove investitor je dužan da priloži:
a) kopiju katastarskog plana, odnosno ažurnu geodetsku podlogu za predložene trase za infrastrukturne linijske komunalne objekte,
b) opis objekta,
v) opis predviđene tehnologije rada, ako je riječ o proizvodnom objektu,
g) saglasnosti na lokaciju objekta, propisane posebnim zakonima i
d) dokaz o vlasništvu ili pravu korišćenja nad zemljištem za objekte iz člana 78. ovog zakona.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, ako je područje buduće gradnje obuhvaćeno provedbenim dokumentom prostornog uređenja investitor nije dužan da priloži saglasnosti iz tačke g).

Član 52.

(1) Ako je područje buduće izgradnje obuhvaćeno provedbenim dokumentom prostornog uređenja, lokacijski uslovi sastoje se od ovjerenog izvoda iz provedbenog dokumenta prostornog uređenja i urbanističko-tehničkih uslova.
(2) Ako područje buduće izgradnje nije obuhvaćeno provedbenim dokumentom prostornog uređenja, lokacijski uslovi sastoje se od: izvoda iz raspoloživog dokumenta prostornog uređenja, urbanistički-tehničkih uslova, zapisnika o uviđaju na licu mjesta i izjave vlasnika susjednih objekata i parcela.
(3) Ako područje buduće izgradnje nije obuhvaćeno niti jednim dokumentom prostornog uređenja, lokacijski uslovi sastoje se od: stručnog mišljenja pravnog lica iz člana 49. stav 4, urbanističko-tehničkih uslova i zapisnika o uviđaju na licu mjesta.
(4) Lokacijski uslovi izdaju se za cijelu građevinsku parcelu koja je namijenjena za izgradnju objekta.
(5) Troškove izrade lokacijskih uslova snosi podnosilac zahtjeva.
(6) Naknada iz stava 5. ovog člana obuhvata stvarne troškove izrade lokacijskih uslova.
(7) Upustvo o formi, sadržaju i načinu izrade lokacijskih uslova donosi ministar.

Član 53.

(1) Urbanističko-tehnički uslovi su stručni dokument kojim se definišu uslovi za izgradnju i korišćenje objekta i zemljišta.
(2) Urbanističko-tehnički uslovi, u zavisnosti od vrste objekta, definišu:
a) namjenu objekta,
b) veličinu i oblik parcele,
v) minimalni obim uređenja građevinskog zemljišta, ako potrebna infrastruktura nije izgrađena, te uslove priključenja na komunalnu infrastrukturu na osnovu mišljenja komunalnih i javnih preduzeća, ako nije usvojen provedbeni planski akt,
g) uslove za oblikovanje objekta,
d) uređenje građevinske parcele,
đ) obaveze koje se moraju ispoštovati u odnosu na susjedne objekte,
e) uslove zaštite životne sredine,
ž) uslove za omogućavanje slobodnog pristupa licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
z) uslove za zaštitu od elementarnih i drugih nepogoda,
i) obim i metode neophodnih geomehaničkih ispitivanja tla,
j) uslove u vezi sa zaštitom od požara i
k) druge elemente i uslove bitne za objekat, prema posebnim propisima.
(3) Pripremu urbanističko-tehničkih uslova investitor povjerava pravnom licu ovlašćenom za izradu prostorno-planske dokumentacije.
(4) Izuzetno od stava 3. ovog člana, nadležni organ jedinice lokalne samouprave priprema urbanističko-tehničke uslove za izgradnju ili rekonstrukciju individualnih stambenih i individualnih stambeno-poslovnih objekata bruto građevinske površine do 400 m2, kao i za izgradnju objekata iz člana 78. ovog zakona, ukoliko zapošljava najmanje jednog diplomiranog inženjera arhitekture ovlašćenog za izradu prostorno-planske dokumentacije.
(5) Investitor može povjeriti izradu urbanističko-tehničkih uslova za objekte iz stava 4. ovog člana ovlašćenom pravnom licu.
(6) Za objekte za koje lokacijske uslove izdaje Ministarstvo prema članu 50. stav 2. ovog zakona, izradu urbanističko-tehničkih uslova investitor je dužan povjeriti ovlašćenom pravnom licu iz stava 3. ovog člana.
(7) U slučajevima iz člana 49. st. 3. i 4. ovog zakona, prije pripreme urbanističko-tehničkih uslova pribavlja se mišljenje svih zainteresovanih komunalnih i javnih preduzeća. Javno ili komunalno preduzeće dužno je da dostavi mišljenje u roku 15 dana od dana prijema službenog zahtjeva.
(8) Ukoliko komunalno ili javno preduzeće ne dostavi svoje mišljenje u propisanom roku, smatra se da nema nikakvih posebnih uslova i urbanističko-tehnički uslovi se izrađuju na osnovu stanja na terenu.

Član 54.

(1) Ukoliko je područje buduće izgradnje obuhvaćeno provedbenim planom, nadležni organ dužan je da izda lokacijske uslove u roku 30 dana od dana prijema kompletnog zahtjeva.
(2) Ako se lokacijski uslovi izdaju na osnovu stručnog mišljenja iz člana 49. stav 3. ovog zakona, rok za izdavanje lokacijskih uslova je 30 dana od dana prijema kompletnog zahtjeva.
(3) Ukoliko se lokacijski uslovi izdaju na osnovu stručnog mišljenja i zahtjev nije prihvatljiv jer zahtijevana izgradnja nije u skladu sa stručnim mišljenjem, zahtjev će se rješenjem odbiti.
(4) Ukoliko lokacijski uslovi nisu izdati u propisanim rokovima, investitor može podnijeti žalbu kao da je zahtjev odbijen.

Član 55.

Rješenje o visini naknade za uređenje građevinskog zemljišta i naknade za prirodnu pogodnost građevinskog zemljišta donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave na osnovu programa uređenja građevinskog zemljišta, a u skladu sa propisima kojima je ova oblast uređena.

Član 56.

(1) Lokacijski uslovi izdaju se, po pravilu, za trajne objekte.
(2) Izuzetno, lokacijski uslovi se izdaju i za privremene objekte na lokacijama koje se nalaze na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u dokumentu prostornog uređenja, ili na lokacijama koje su važećim provedbenim planovima planirane za postavljanje privremenih objekata.
(3) Uslovi za postavljanje privremenih objekata propisuju se odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave.
(4) Lokacijskim uslovima za privremeni objekat navodi se da je prilikom privođenja građevinskog zemljišta trajnoj namjeni u skladu sa provedbenim planom, obaveza investitora da privremeni objekat ukloni i dovede zemljište u prvobitno stanje, o svom trošku bez prava na naknadu.
(5) Trajanje privremene namjene određuje se brojem godina od dana izdavanja lokacijskih uslova.
(6) Ukoliko zbog privođenja zemljišta trajnoj namjeni nastane potreba da se privremeni objekat ukloni prije isteka roka iz stava 5. ovog člana, organ nadležan za izdavanje lokacijskih uslova za izvođenje radova u vezi sa privođenjem lokacije trajnoj namjeni, dužan je da po izdavanju lokacijskih uslova za trajni objekat odmah obavijesti investitora privremenog objekta o potrebi i roku njegovog uklanjanja.
(7) Ako investitor po isteku roka ne izvrši ovu obavezu, organ nadležan za izdavanje lokacijskih uslova narediće uklanjanje privremenog objekta i dovođenje zemljišta u prvobitno stanje na teret investitora.

Član 57.

(1) Lokacijski uslovi važe do izmjene važećeg ili donošenja provedbenog plana, ako je propisana obaveza njegovog donošenja.
(2) Ako investitor nije podnio zahtjev za odobrenje za građenje u roku od godinu dana od dana izdavanja lokacijskih uslova, prije podnošenja zahtjeva dužan je da traži uvjerenje da izdati lokacijski uslovi nisu promijenjeni.

DIO DRUGI – GRAĐENjE

I KARAKTERISTIKE OBJEKATA

Član 58.

(1) Svi objekti moraju biti projektovani i izgrađeni u skladu sa dokumentima prostornog uređenja.
(2) Usklađenost objekta sa dokumentima prostornog uređenja obezbjeđuje se projektovanjem u skladu sa zahtjevima iz lokacijskih uslova, revizijom projekta prije postupka izdavanja odobrenja za građenje, izvođenjem radova u skladu sa odobrenim glavnim projektom, kontrolom u postupku izdavanja upotrebne dozvole.

Član 59.

(1) Objekat mora biti projektovan i izgrađen tako da se postigne bezbjednost objekta u cjelini, kao i u svakom njegovom dijelu posebno.
(2) Bezbjednost je, u smislu ovog zakona, sposobnost objekta da izdrži sva predviđena djelovanja koja se javljaju u toku građenja i korišćenja, te da zadrži sve bitne tehničke karakteristike tokom predviđenog vremena trajanja, a to su:
a) mehanička otpornost materijala i stabilnost objekta,
b) bezbjednost u slučaju požara,
v) zaštita života i zdravlja,
g) pristupačnost,
d) energetska efikasnost, odnosno ušteda energije i toplotna zaštita i
đ) zaštita od štetnog uticaja na životnu sredinu.
(3) Građenjem i korišćenjem objekta ne smije se ugroziti bezbjednost drugih objekata, stabilnost okolnog zemljišta, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije.
(4) Tehničke karakteristike bitne za objekat propisuju se pravilnicima i tehničkim propisima, uz primjenu propisanih standarda.

Član 60.

(1) Objekti za kolektivno stanovanje, objekti ili dijelovi objekata koji su u javnoj upotrebi ili se koriste za obavljanje uslužne i privredne djelatnosti, moraju biti projektovani i izgrađeni tako da se licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima osigura nesmetan pristup, kretanje, rad i boravak.
(2) Ministar će donijeti pravilnik kojim se propisuju uslovi iz stava 1. ovog člana.
(3) Na zahtjev lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ili njegovog staratelja, odnosno udruženja, arhitektonske barijere koje onemogućavaju pristup i kretanje licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ukloniće se u roku od dvije godine od usvajanja ovog zakona, ako postoje tehničke mogućnosti za izvođenje takvih radova.
(4) Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno omogućavanje slobodnog pristupa objektu i kretanja u objektu licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, odgovoran je vlasnik objekta.

Član 61.

Evidencija objekata obezbjeđuje se u postupku izdavanja odobrenja za građenje i upotrebnih dozvola, te upisivanjem izgrađenih objekata u službene evidencije propisane posebnim zakonom.

Član 62.

Građevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo ako je njihov kvalitet dokazan atestom ovlašćenog lica.

II TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

Član 63.

(1) Tehničku dokumentaciju čine:
a) idejni projekat,
b) glavni projekat,
v) izvedbeni projekat,
g) projekat izvedenog stanja,
d) dokumentacija kontrole kvaliteta,
đ) upustva za održavanje i pogon objekta i
e) projekat uklanjanja za objekte bruto građevinske površine preko 400 m2.
(2) Ministar će donijeti poseban pravilnik o sadržaju i kontroli tehničke dokumentacije.

Član 64.

(1) Idejni projekat je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja objekta, te prikaz smještaja objekta u prostoru.
(2) Idejni projekat sadrži: tehnički opis, situaciono rješenje, tlocrte objekta, karakteristične presjeke i fasade.
(3) Idejni projekat, zavisno od složenosti i tehničke strukture objekta, može sadržavati i druge nacrte i dokumente, ako su oni značajni za izradu glavnog projekta, kao što su: opis tehnološkog procesa, tehnološki nacrti, opis primjene određene tehnologije građenja i slično.
(4) Idejni projekat mora sadržavati specifikaciju radova koji se vrše u skladu sa stavom 3. ovog člana.

Član 65.

(1) Glavni projekat je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje objekta, prikaz smještaja objekta u prostoru, dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za objekat, drugih zahtjeva iz ovog zakona i drugih zakona, tehničkih normi i propisa donesenih na osnovu tih zakona.
(2) Na osnovu glavnog projekta izdaje se odobrenje za građenje.
(3) Glavni projekat zajedno sa odobrenjem za građenje trajno čuva organ uprave koji je izdao odobrenje za građenje i investitor, odnosno vlasnik objekta.
(4) Na osnovu glavnog projekta izvode se radovi na izgradnji objekta.
(5) Glavni projekat izrađuje se u skladu sa lokacijskim uslovima, a zavisno od vrste objekta i tehničke strukture objekta sadrži: arhitektonski projekat, građevinski projekat, projekte instalacija, projekat tehnološkog procesa, projekat ugradnje opreme i drugi, koji moraju biti međusobno usklađeni.
(6) Projekti iz stava 5. ovog člana, zavisno od vrste objekta i tehničke strukture objekta, sadrže:
a) tehnički opis sa eventualno posebnim uslovima za izvođenje radova,
b) izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom objekta i ucrtanim susjednim objektima. Za objekte koji se grade na širem području situacija objekta prikazuje se na geodetskoj podlozi u odgovarajućoj razmjeri,
v) potrebne grafičke prikaze projektnih rješenja, kao što su: osnove, presjeci, fasade, te nacrte koji definišu nosivi sklop konstrukcije,
g) proračune statike, hidraulike, energetike, fizičkih karakteristika objekta i drugo, kojima se dokazuje da je objekat projektovan prema odredbama ovog zakona,
d) elaborat o geotehničkim i geomehaničkim karakteristikama zemljišta, kao i drugim istražnim radovima koji su poslužili kao podloga za izradu projekta,
đ) projekat vanjskog uređenja za objekte bruto građevinske površine preko 400 m2 ,
e) predmjer i predračun radova, sa opisom radova,
ž) prilog ili elaborat zaštite od požara,
z) elaborat zaštite životne sredine, ako je riječ o namjeni objekta koja je definisana kao djelatnost koja može ugroziti životnu sredinu,
i) elaborat o zbrinjavanju otpada, ako je riječ o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja i
j) prilog zaštite na radu.
(7) Ako se radi glavni projekat za objekat koji se nalazi u području za koje je donesen urbanistički projekat, zoning plan, regulacioni plan ili plan parcelacije, smatra se da su saglasnosti nadležnih davaoca, saglasnosti javnih komunalnih preduzeća i drugih preduzeća koja upravljaju javnom infrastrukturom za projektna rješenja već stečena sa danom izdavanja njihovih stavova prema urbanističkom projektu, zoning planu, regulacionom planu ili planu parcelacije.
(8) Elaborat o geotehničkim i geomehaničkim karakteristikama zemljišta koji služi kao podloga za definisanje načina temeljenja objekata radi se u skladu sa odredbama zakona kojim je uređeno geološko istraživanje u Republici.
(9) Izradi glavnog projekta za složene objekte u tehničko-tehnološkom i funkcionalnom smislu, kao i za objekte koji mogu da ugroze životnu sredinu, prirodne vrijednosti i kulturno-istorijska dobra prethodi izrada idejnog projekta, kojim se utvrđuje osnovna tehničko-tehnološka koncepcija objekta, sagledava funkcionalnost i racionalnost projektnih rješenja i oblikovanje objekta.
(10) Radi dobijanja optimalnih projektnih rješenja, idejni projekat za objekte iz stava 9. ovog člana mora biti predmet javnog konkursa.
(11) Ako je glavni projekat izrađen na stranom jeziku, mora sadržavati i prevod na jedan od službenih jezika u Republici.
(12) Ako je glavni projekat izrađen po propisima drugih zemalja mora biti nostrifikovan, pri čemu se provjerava usklađenost projekta sa propisima koji se primjenjuju za te vrste i namjene objekata u Republici.
(13) Glavni projekat na osnovu kojeg je izgrađen određeni objekat, može se upotrijebiti za građenje drugog takvog objekta uz ovjerenu pisanu saglasnost investitora i projektanta koji je izradio taj projekat pod uslovom prilagođavanja tog projekta lokacijskim uslovima, odnosno urbanističko-tehničkim uslovima, građevinskoj parceli, priključcima na objekte i uređaje komunalne infrastrukture i geomehaničkom izvještaju. U tom slučaju potrebno je poštovati autorska prava u skladu sa posebnim propisom.
(14) Ako glavni projekat ne sadrži razradu detalja potrebnih za izvođenje radova na građenju, izrađuje se izvedbeni projekt koji sadrži detaljne nacrte i njihove tekstualne opise, čime se objekat potpuno definiše za izgradnju.

Član 66.

(1) Projekat izvedenog stanja je glavni projekat sa ucrtanim svim izmjenama koje su nastale tokom izgradnje, a koje su u skladu sa izdatim odobrenjem za građenje i odobrene od projektanta glavnog projekta i lica koje vrši nadzor (u daljem tekstu: nadzorni organ).
(2) Ako se tokom izgradnje nisu desile nikakve izmjene u odnosu na glavni projekat, izvođač radova i nadzorni organ potvrđuju i ovjeravaju na glavnom projektu da je izvedeno stanje identično sa projektovanim.
(3) Na osnovu projekta izvedenog stanja vrši se tehnički pregled objekta i izdaje upotrebna dozvola.
(4) Vlasnik, odnosno korisnik objekta, dužan je da čuva projekat izvedenog stanja za vrijeme postojanja objekta.

Član 67.

(1) Dokumentaciju kontrole kvaliteta čine svi atesti ugrađenog materijala i opreme, rezultati završnih mjerenja i testova koji su provedeni u skladu sa posebnim propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke.
(2) Investitor je dužan da dostavi svu dokumentaciju kontrole kvaliteta komisiji za tehnički pregled prilikom pregleda objekta.

Član 68.

(1) Investitor opreme u objektima sa proizvodnim djelatnostima dužan je da pripremi jasna uputstva o korišćenju i održavanju opreme i objekta, kao i odgovarajuće garantne listove instalirane opreme. Upustva moraju biti prevedena na jedan od službenih jezika Republike.
(2) Upustva za održavanje određuju termine obaveznih redovnih pregleda, rokove i obim povremenih pregleda, kao i obim radova redovnog održavanja objekta i pogona.

Član 69.

(1) Projekti iz čl. 64. do 66. ovog zakona, odnosno njihovi dijelovi i svaki list nacrta moraju imati: oznaku pravnog lica ovlašćenog za poslove projektovanja koje je izradilo projekat, naziv objekta, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno njegovog dijela, vrstu tehničke dokumentacije, vrstu nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izrađen, datum izrade, ime i potpis projektanta i glavnog projektanta i pečat.
(2) Ovjerom projekta, odnosno nacrta pravno lice koje je izradilo projekat potvrđuje da je projekat kompletan, njegovi dijelovi međusobno usklađeni, kao i da je usklađen sa odredbama ovog i drugih zakona, te sa odredbama drugih propisa donesenih na osnovu tih zakona i pravila struke.
(3) Tehnička dokumentacija i njeni dijelovi moraju biti uvezani i zapečaćeni.
(4) Uz projekat mora biti uvezano ovlašćenje pravnog lica koje je izradilo projekat, ovlašćenja glavnog projektanta i projektanata pojedinih dijelova projekta.
(5) Ukoliko projekat podliježe reviziji, izvještaj o reviziji projekta čuva se kao prilog uz projekat.

III UČESNICI U GRAĐENjU

Član 70.

(1) Učesnici u građenju su: investitor, projektant, revident tehničke dokumentacije, izvođač i nadzorni organ.
(2) Odnosi između učesnika u građenju uređuju se ugovorom.

Član 71.

(1) Projektovanje, reviziju tehničke dokumentacije, građenje i stručni nadzor nad građenjem investitor povjerava licima, koja posjeduju odgovarajuće ovlašćenje.
(2) Investitor obezbjeđuje stručni nadzor nad građenjem od dana početka izvođenja pripremnih radova.
(3) Investitor koji gradi u svoje ime, a za račun nepoznatog kupca može biti projektant, izvođač i stručni nadzor, dok reviziju glavnog projekta mora povjeriti drugim ovlašćenim licima.
(4) Investitor nije dužan da obezbijedi stručni nadzor za objekte za koje nije potrebno odobrenje za građenje.
(5) Investitor je dužan da prijavi početak građenja nadležnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji najkasnije osam dana prije početka izvođenja radova.
(6) Ako se u toku građenja promijeni investitor, novi investitor dužan je da o nastaloj promjeni obavijesti nadležnu urbanističko-građevinsku inspekciju.

Član 72.

(1) Izradu tehničke dokumentacije, sa svim njenim dijelovima, odnosno projektima može vršiti pravno lice (u daljem tekstu: projektant) ako je upisano u sudski registar, ima odgovarajuće stručne rezultate na poslovima izrade odgovarajuće tehničke dokumentacije i ako za objekte za koje odobrenje za građenje izdaje Ministarstvo ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se uređuju radni odnosi, najmanje dva, a za objekte za koje odobrenje izdaje organ uprave jedinice lokalne samouprave, najmanje jednog diplomiranog inženjera odgovarajuće struke sa ovlašćenjem za izradu tehničke dokumentacije koju izrađuje.
(2) Izradu tehničke dokumentacije za individualni stambeni i stambeno-poslovni objekat bruto građevinske površine do 400 m2 može vršiti pravno lice ako je upisano u sudski registar, ima odgovarajuće stručne rezultate na poslovima izrade te vrste tehničke dokumentacije i ako u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se uređuju radni odnosi, ima najmanje jednog inženjera odgovarajuće struke sa ovlašćenjem za izradu tehničke dokumentacije za ovu vrstu objekata.
(3) Pod stručnim rezultatima iz st. 1. i 2. ovog člana podrazumijeva se da su pravno lice, odnosno fizička lica zaposlena u tom pravnom licu izradila, odnosno učestvovala u izradi tehničke dokumentacije po kojoj su izgrađeni objekti te vrste i namjene.
(4) Ministar na prijedlog stručne komisije donosi rješenje o ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana i izdaje ovlašćenje bez kojeg pravno lice ne može početi da obavlja djelatnost za koju je registrovano.
(5) Fizičko lice stiče ovlašćenje za izradu tehničke dokumentacije u skladu sa članom 35. ovog zakona.
(6) Ukoliko pravno lice nema zaposlene ovlašćene projektante za svaku vrstu projekta može na osnovu ugovora angažovati drugo pravno lice sa ovlašćenjem za poslove projektovanja za određenu vrstu ili dio projekta.
(7) Pravno lice koje projektuje, imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitet projekta ili dijela projekta. Projektant je odgovoran da projekat ili dio projekta za čiju je izradu imenovan, zadovoljava uslove iz ovog i drugih zakona, propisa donesenih na osnovu tih zakona, tehničkih normi i pravila struke, te da je glavni projekat u skladu sa lokacijskim uslovima.
(8) Ako u izradi glavnog projekta ili projekta uklanjanja objekta učestvuje više projektanata, pravno lice, kojem je povjerena izrada projekta imenuje glavnog projektanta. Glavni projektant može istovremeno biti i projektant određene vrste, odnosno dijela projekta.
(9) Glavni projektant odgovoran je za kompletnost tehničke dokumentacije i međusobnu usklađenost projekata, što potvrđuje svojim potpisom.
(10) Ako u izradi projekta učestvuju dva ili više pravnih lica, investitor je dužan da imenuje koordinatora projekta.
(11) Na koordinatora projekta primjenjuje se odredba iz stava 9. ovoga člana.
(12) Izradom tehničke dokumentacije ne mogu se baviti službenici zaposleni u Ministarstvu i organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i građenja jedinica lokalne samouprave.

Član 73.

(1) Reviziju tehničke dokumentacije može obavljati pravno lice koje ima odgovarajuće ovlašćenje za izradu tehničke dokumentacije stečeno prema odredbama ovog zakona, a reviziju dijela tehničke dokumentacije može obavljati samo fizičko lice koje ima odgovarajuće ovlašćenje za izradu tog dijela tehničke dokumentacije, stečeno prema članu 35. ovog zakona.
(2) Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog člana, reviziju tehničke dokumentacije može obavljati i visokoškolska, odnosno druga javna ustanova koja se bavi istraživačkom ili obrazovnom djelatnošću iz područja projektovanja i građenja objekata, ako je registrovana u sudskom registru za djelatnost tehničkog savjetovanja u vezi sa projektovanjem i ako ispunjava uslove iz člana 72. stav 1. u pogledu zaposlenih stručnih lica i koje za to ima odgovarajuće rješenje iz stava 4. navedenog člana.
(3) Revizija tehničke dokumentacije ne može biti povjerena licu koje je na bilo koji način bilo angažovano u izradi tehničke dokumentacije ili ako je ta dokumentacija potpuno ili djelimično izrađena ili nostrifikovana kod pravnog lica u kojem je bilo zaposleno to lice.
(4) Revizija tehničke dokumentacije vrši se za sve objekte osim za individualne stambene i individualne stambeno-poslovne objekte bruto građevinske površine do 400 m2.
(5) Revident je dužan da imenuje glavnog revidenta, koji je odgovoran za koordinaciju kontrole pojedinih etapa ili dijelova tehničke dokumentacije.
(6) Odgovorni revident iz stava 5. ovog člana organizuje izradu završnog izvještaja o kontroli ukupne tehničke dokumentacije, na osnovu izvještaja o kontroli pojedinih dijelova tehničke dokumentacije, koji se prilažu uz završni izvještaj.
(7) Prilikom revizije tehničke dokumentacije revident provjerava:
a) da li je dokumentacija kompletna, da li je dokumentaciju izradilo pravno lice ovlašćeno za izradu tehničke dokumentacije za određenu vrstu objekata,
b) da li je dokumentacija izrađena u skladu sa lokacijskim uslovima, da li projektna rješenja zadovoljavaju uslove u vezi sa sigurnošću objekata iz člana 59. ovog zakona i
v) da li su projektna rješenja izrađena u skladu sa važećim tehničkim standardima, propisima, pravilima struke i odredbama drugih zakona.

Član 74.

(1) Građenjem, odnosno izvođenjem radova na objektu prema ovom zakonu može se baviti pravno lice ovlašćeno za obavljanje te djelatnosti (u daljem tekstu: izvođač).
(2) Građenjem objekata može se baviti pravno lice upisano u sudski registar, ako ima odgovarajuće stručne rezultate u izgradnji objekta te vrste i namjene, odgovarajuću tehničko-tehnološku opremljenost i ako, za objekte za koje odobrenje za građenje izdaje ministar, ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se uređuju radni odnosi, najmanje dva, odnosno za objekte za koje odobrenje za građenje izdaje organ uprave jedinice lokalne samouprave, najmanje jednog diplomiranog inženjera odgovarajuće struke sa ovlašćenjem za građenje objekata te vrste i namjene, te odgovarajući broj kvalifikovanih radnika.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, za objekte za koje bi po njihovom značaju i složenosti odobrenje za građenje mogao izdati nadležni organ jedinice lokalne samouprave, a za koje odobrenje za građenje izdaje ministar zbog toga što se objekat nalazi u zaštitnoj zoni ili zaštitnom pojasu, izvođač radova može biti pravno lice ovlašćeno za građenje objekata za koje odobrenje izdaje nadležni organ jedinice lokalne samouprave.
(4) Građenje manjih objekata sa standardnom konstrukcijom bruto građevinske površine do 1.500 m2 i ukupne spratnosti do pet etaža, osim objekata za koje odobrenje za građenje izdaje ministar, može vršiti pravno lice ako je upisano u sudski registar i koje ima odgovarajuće stručne rezultate u izgradnji te vrste i namjene objekata, odgovarajuću tehničko-tehnološku opremljenost i ako ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se uređuju radni odnosi, najmanje jednog inženjera odgovarajuće struke sa ovlašćenjem za građenje objekata te vrste i namjene i odgovarajući broj kvalifikovanih radnika.
(5) Zanatske radove i građenje objekata iz člana 78. ovog zakona može izvoditi preduzetnik.
(6) Pod stručnim rezultatima iz st. 2. i 4. ovog člana podrazumijeva se da fizička lica, koja su u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojima se uređuju radni odnosi, izgradila, odnosno učestvovala u izgradnji objekata te vrste i namjene.
(7) Rješenje o ovlašćenju za građenje iz st. 2. i 4. ovog člana može se izdati fizičkom licu koje ima odgovarajuću stručnu spremu, položen stručni ispit i najmanje jednu godinu radnog iskustva na poslovima građenja objekata određene vrste i namjene.
(8) Ministar na prijedlog stručne komisije donosi rješenje o ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana i izdaje ovlašćenje, bez kojeg pravno lice ne može početi da obavlja djelatnost za koju je registrovano.
(9) Ministar će donijeti pravilnik kojim će propisati minimalne uslove tehničko-tehnološke opremljenosti i potrebnog broja radnika iz st. 2. i 4. ovog člana.
(10) Ako u građenju učestvuju dva ili više izvođača, investitor je dužan da imenuje glavnog izvođača odgovornog za međusobno usklađivanje radova.
(11) Izvođač je dužan da:
a) gradi u skladu sa odobrenjem za građenje,
b) izvodi radove tako da tehničke karakteristike objekta odgovaraju zahtjevima ovog zakona,
v) ugrađuje materijale, opremu i proizvode u skladu sa odredbama ovog zakona,
g) obezbijedi dokaze o kvalitetu radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga zakona, tehničkim normama i propisima i zahtjevima glavnog projekta,
d) obezbijedi mjerenje i geomehaničko ispitivanje zemljišta i objekta u toku građenja,
đ) preduzima mjere za bezbjednost objekta, radova, opreme i materijala, za bezbjednost radnika, učesnika u saobraćaju i bezbjednost susjednih objekata,
e) organizuje gradilište u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona,
ž) vodi građevinski dnevnik, građevinsku knjigu i knjigu inspekcija u toku građenja,
z) bez odgađanja obavijesti nadležnu instituciju, kada u toku građenja ili izvođenja drugih radova naiđe na objekte koji imaju obilježje prirodnog ili kulturno-istorijskog nasljeđa i preduzme potrebne mjere zaštite nalazišta,
i) pisano obavijesti investitora, nadležni organ koji je izdao odobrenje za građenje i nadležnu inspekciju o nedostacima u tehničkoj dokumentaciji i o nepredviđenim okolnostima koje su važne za izvođenje radova i korišćenje tehničke dokumentacije,
j) u slučaju prekida radova osigura okolinu i objekat koji gradi,
k) omogući građevinskoj inspekciji slobodan pristup gradilištu i dokumentaciji i
l) sačini izvještaj o izvedenim radovima po završetku građenja.
(12) Izvođač iz stava 1. ovog člana imenuje odgovorno lice za građenje, a u slučaju da izvodi samo pojedine radove imenuje odgovorno lice za izvođenje tih radova. Odgovorno lice za građenje mora imati ovlašćenje za građenje i odgovorno je za ispunjenje uslova iz stava 11. ovog člana.

Član 75.

(1) Nadzor nad građenjem u ime investitora, prema ovom zakonu može obavljati pravno ili fizičko lice ovlašćeno za poslove građenja ili za poslove izrade tehničke dokumentacije.
(2) Akt o imenovanju nadzornog organa investitor dostavlja nadležnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji i izvođaču.
(3) Zavisno od složenosti objekta, pravno lice koje obavlja nadzor nad građenjem u ime investitora, može formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inženjera i odgovoran je za usklađivanje rada tima na izgradnji pojedinih faza u izgradnji objekta ili dijelova objekta.
(4) Nadzor nad građenjem investitor ne može povjeriti istom pravnom licu kojem je povjerio građenje objekta. Ako je nadzorni organ fizičko lice, ono ne smije biti zaposleno u pravnom licu koje je izvođač objekta, za objekte iz člana 50. stav 2.
(5) U provođenju stručnog nadzora nadzorni organ dužan je da:
a) utvrdi usklađenost iskolčenja objekta sa zapisnikom o iskolčenju objekta i projektom,
b) utvrdi da li se radovi izvode u skladu sa odobrenjem za građenje, tehničkom dokumentacijom i ovim zakonom,
v) utvrdi da je kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, uslovima propisanim ovim i drugim zakonima, propisima donesenim na osnovu tih zakona, tehničkim normama i standardima,
g) u pisanoj formi obavijesti nadležnu urbanističko-građevinsku inspekciju u slučaju da rezultati ispitivanja ugrađenog materijala nisu u skladu sa propisima,
d) potvrdi izvođenje radova potpisivanjem građevinskog dnevnika, te kontroliše građevinsku knjigu i sve izmjene u tehničkoj dokumentaciji,
đ) bez odgađanja obavijesti nadležnu instituciju, kada u toku građenja ili izvođenja drugih radova naiđe na objekte koji imaju obilježje prirodnog ili kulturno-istorijskog nasljeđa i preduzme potrebne mjere zaštite nalazišta,
e) pisano obavijesti investitora, nadležni organ koji je izdao odobrenje za građenje i nadležnu inspekciju o nedostacima u tehničkoj dokumentaciji i o nepredviđenim okolnostima koje su važne za izvođenje radova i korišćenje tehničke dokumentacije i
ž) sačini izvještaj o obavljenom nadzoru nad građenjem objekta.

Član 76.

(1) Rješenja o ispunjenosti uslova i ovlašćenja za pravna lica iz čl. 34, 72. i 74. ovog zakona važe četiri godine od dana izdavanja.
(2) Po isteku roka iz stava 1. ovog člana, pravnom licu koje je imalo ovlašćenje izdaje se na zahtjev novo rješenje i ovlašćenje u skladu sa odredbama ovog zakona.
(3) Pravno lice koje je dobilo rješenje, odnosno ovlašćenje iz stava 1. ovog člana obavezno je da u pisanoj formi obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni uslova utvrđenih u rješenju i ovlašćenju u roku od osam dana od nastale promjene.
(4) Ministarstvo, po službenoj dužnosti ili na inicijativu inspekcijskih i drugih državnih organa, organizacija i građana, vrši kontrolu ispunjenosti uslova utvrđenih u izdatim rješenjima i ovlašćenjima, te ukoliko utvrdi da uslovi u trenutku kontrole nisu ispunjeni, stavlja van snage rješenje i ovlašćenje.
(5) U slučaju iz stava 4. ovog člana, pravnom licu ne može se izdati novo ovlašćenje u narednih šest mjeseci.
(6) Ministar će donijeti poseban propis o uslovima za izdavanje ovlašćenja fizičkim i pravnim licima, načinu izbora članova i rada stručne komisije koja provjerava ispunjenost uslova.
(7) Rješenja iz stava 1. ovog člana su konačna i izvršna danom dostavljanja pravnim licima na koja se odnose, a objavljuju se u "Službenom glasniku Republike Srpske".

IV ODOBRENjE ZA GRAĐENjE

Član 77.

(1) Građenju objekta može se pristupiti samo na osnovu odobrenja za građenje, osim u slučajevima iz člana 78. ovog zakona.
(2) Odobrenje za građenje izdaje se za građenje cijelog objekta ili dijela objekta koji čini tehničku, tehnološku ili funkcionalnu cjelinu.
(3) Objekat koji se gradi ili je izgrađen bez odobrenja za građenje ne može biti priključen na instalacije komunalne i druge infrastrukture.

Član 78.

(1) Odobrenje za građenje nije potrebno za:
a) radove na održavanju postojećeg objekta,
b) građenje grobnice,
v) radove na adaptaciji objekta,
g) uređenje građevinske parcele individualnog stambenog objekta za koji je izdato odobrenje za građenje, što podrazumijeva građenje: staza ili platoa, vrtnog bazena ili ribnjaka, ograda i vrtnog ognjišta,
d) pomoćne objekte koji se grade na parceli za koju je izdato odobrenje za građenje (individualne garaže, spremišta, drvarnice, nadstrešnice, staklenike, cisterne za vodu, septičke jame i druge objekte koji služe za redovnu upotrebu individualnog stambenog objekta),
đ) postavljanje plastenika namijenjenih isključivo poljoprivrednoj proizvodnji,
e) privremene objekte za potrebe sajmova i javnih manifestacija odobrenih po posebnom propisu sa najdužim rokom trajanja od 90 dana nakon čega se objekat mora ukloniti,
ž) konzolne tende za ljetne bašte,
z) jednostavno dječje igralište i temelje stabilnih dječijih igračaka,
i) nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom saobraćaju,
j) reklamne panoe,
k) zračne priključke na niskonaponsku i TT mrežu,
l) sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na zemljište (igrališta za tenis, fudbal i sl.),
lj) radove na stubištima, hodnicima i slično, na promjeni pristupa objektu i unutar objekta radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u objektu licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima uz prethodno pribavljenu saglasnost svih etažnih vlasnika,
m) radove na zamjeni i dopuni opreme,
n) postavljanje kontejnera i priručnih skladišta eksplozivnih materija u količini do 500 kg,
nj) postavljanje privremenih nadzemnih rezervoara sa uređajem za točenje i mjerenje goriva, za snabdijevanje vlastitih motornih vozila na radilištima, zemljoradničkim zadrugama i poslovnom krugu preduzeća i privrednika, kapaciteta do 30.000 litara i
o) postavljanje prenosnih rezervoara za uskladištavanje tečnog naftnog gasa pojedinačne zapremine do 5 m3, koji se koristi za zagrijavanje prostorija.
(2) Površine i visine objekata iz stava 1. ovog člana propisuje jedinica lokalne samouprave svojom odlukom.
(3) Izvođenje radova iz stava 1. ovog člana investitor je dužan da prijavi nadležnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji prije nego što ih počne, a vrše se na osnovu lokacijskih uslova i zapisnika o iskolčavanju objekta.


Član 79.

(1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili drugih razaranja, tokom tih događaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za građenje mogu se graditi objekti koji služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.
(2) Objekat iz stava 1. ovog člana mora biti uklonjen kada prestane potreba za njegovim korišćenjem. Ako je potrebno da taj objekat ostane kao stalan, za njega se mora naknadno pribaviti odobrenje za građenje u roku od šest mjeseci po prestanku razloga za njegovo građenje.
(3) Stepen oštećenja objekta utvrđuje stručna komisija za procjenu štete koju čine ovlašćena stručna lica građevinske, arhitektonske, elektro struke, i po potrebi mašinske struke, koju imenuje nadležni organ uprave u jedinici lokalne samouprave.
(4) Izlaskom na lokaciju oštećenog objekta, stručna komisija iz stava 3. ovog člana utvrđuje stepen oštećenja objekta, kao i radove koje je potrebno izvršiti prije njegove sanacije.
(5) U slučaju da konstruktivni elementi objekta zbog djelovanja iz stava 1. ovog člana nisu oštećeni, objekat se može vratiti u prvobitno stanje bez odobrenja za građenje, a u skladu sa odobrenjem za građenje na osnovu kojeg je izgrađen.
(6) Ukoliko stručna komisija utvrdi da je na određenom objektu došlo do većih oštećenja konstruktivnih dijelova objekta, investitor je dužan da uz zahtjev za sanaciju priloži tehničku dokumentaciju za rekonstrukciju objekta i ateste o izvršenim ispitivanjima konstrukcije objekta. U tom slučaju organ uprave, na osnovu priložene dokumentacije, izdaje odobrenje za rekonstrukciju, koje mora biti usklađeno sa odobrenjem za građenje na osnovu kojeg je objekat izgrađen.
(7) Odobrenjem za rekonstrukciju iz stava 6. ovog člana utvrdiće se i obaveza pribavljanja odobrenja za upotrebu saniranog objekta.
(8) Ako je objekat potpuno dotrajao, ponovno građenje drugog takvog objekta na istom lokalitetu može početi po pribavljanju novog odobrenja za građenje.

Član 80.

(1) Odobrenje za građenje izdaje organ uprave nadležan za poslove građenja u jedinici lokalne samouprave, na čijem se području objekat gradi.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, ministar izdaje odobrenje za građenje za objekte iz člana 50. stav 2. ovog zakona.
(3) Rješenje ministra kojim je dato odobrenje za građenje dostavlja se i nadležnom organu jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji gradi objekat.
(4) Primjerak odobrenja za građenje dostavlja se nadležnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji.


Član 81.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje, investitor prilaže:
a) lokacijske uslove,
b) dokaz o vlasništvu ili pravu građenja i posjedovni list,
v) glavni projekat u tri primjerka,
g) izvještaj o obavljenoj reviziji tehničke dokumentacije prema članu 73. ovog zakona,
d) izvještaj i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima iz člana 65. ovog zakona,
đ) ekološka dozvola, ako je potrebna,
e) rješenje o utvrđivanju visine naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i jednokratne rente, te dokaz o uplati utvrđenog iznosa naknada, odnosno ugovor o načinu izmirenja ovih obaveza,
ž) dokaz o uplati administrativne takse i
z) druge dokaze određene posebnim zakonima, a koji su navedeni u lokacijskim uslovima.

Član 82.

Dokazom o riješenim imovinsko-pravnim odnosima nad zemljištem smatra se:
a) izvod iz zemljišne knjige,
b) ugovor ili odluka nadležnog organa pogodni kao osnov za sticanje prava vlasništva ili prava građenja u korist investitora i
v) ugovor o zajedničkom građenju zaključen sa vlasnikom zemljišta ili nekretnine.

Član 83.

U postupku izdavanja odobrenja za građenje objekata od javnog interesa, kao dokaz o vlasništvu nad zemljištem može se smatrati posebna odluka Vlade koja se donosi na osnovu Zakona o eksproprijaciji.

Član 84.

(1) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za građenje odlučuje nadležni organ u roku od 30 dana od dana prijema kompletnog zahtjeva.
(2) U postupku izdavanja odobrenja za građenje primjenjuje se Zakon o opštem upravnom postupku, ukoliko odredbama ovog zakona nije drugačije propisano.
(3) Glavni projekat je sastavni dio odobrenja za građenje, što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležne službe koja je izdala odobrenje.
(4) U slučajevima kada u skladu sa ovim zakonom revizija glavnog projekta nije potrebna, nadležni organ uprave dužan je da utvrdi da li je glavni projekat kompletan, da li je urađen u skladu sa lokacijskim uslovima i da li ga je uradilo pravno lice ovlašćeno za izradu tehničke dokumentacije.

Član 85.

Rješenje o odobrenju za građenje sadrži:
a) podatke o investitoru,
b) podatke o objektu za koji se izdaje odobrenje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti objekta i sa oznakom parcele,
v) naziv glavnog projekta sa nazivom ovlašćenog pravnog lica koje je izradilo glavni projekat i imenom glavnog projektanta,
g) izvještaj o reviziji tehničke dokumentacije,
d) konstataciju da je glavni projekat sastavni dio odobrenja za građenje,
đ) rok važenja odobrenja za građenje,
e) obavezu investitora da prijavi početak izvođenja radova nadležnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji osam dana prije početka radova i
ž) druge podatke specifične za lokaciju i objekat.

Član 86.

(1) Protiv rješenja nadležnog organa uprave jedinice lokalne samouprave stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.
(2) Rješenje ministra je konačno i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda u roku 30 dana od dana prijema rješenja.

Član 87.

(1) Investitor može za objekte iz člana 50. stav 2. ovog zakona podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje.
(2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje, investitor je dužan da priloži:
a) lokacijske uslove,
b) dokaz o vlasništvu nad zemljištem,
v) idejni projekat za objekte iz člana 50. stav 2. ovog zakona,
g) situaciju i šemu gradilišta,
d) plan zaštite od požara,
đ) elaborat zaštite na radu,
e) saglasnosti za priključke na komunalnu infrastrukturu i javni put i
ž) rješenje o pretvaranju poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.
(3) Rok za izdavanje odobrenja za građenje je 15 dana od dana prijema kompletnog zahtjeva.
(4) Na osnovu odobrenja za građenje mogu se izvoditi pripremni radovi koji uključuju: izradu ograde gradilišta, postavljanje privremenih objekata za potrebe gradilišta (kancelarijski prostor, prostor za skladištenje materijala i opreme, sanitarije), te pripremu unutrašnje saobraćajne komunikacije.
(5) Za objekte iz člana 50. stav 2. ovog zakona, pored radova iz stava 4. ovog člana, na osnovu odobrenja za građenje mogu se izvoditi i drugi radovi obuhvaćeni idejnim projektom.

Član 88.

(1) Privremeni montažni objekti koji se postavljaju za potrebe sajmova i javnih manifestacija, a koji se neće ukloniti u roku od 90 dana od njihovog postavljanja, mogu se postavljati samo na osnovu odobrenja za građenje.
(2) Skupštine jedinica lokalne samouprave propisaće način izdavanja lokacijskih uslova za sječu stabala, uređenje fasada, postavljanje samostalnih reklamnih objekata, korišćenje zemljišta za postavljanje objekata u svrhu logorovanja, rekreacije i drugo.

Član 89.

(1) Investitor je dužan da podnese zahtjev za izmjenu ili dopunu odobrenja za građenje ako poslije izdavanja odobrenja za građenje namjerava izvršiti izmjene ili dopune u tehničkoj dokumentaciji, odnosno glavnom projektu, koje utiču na namjenu, konstrukciju, opremu, zaštitu životne sredine ili stabilnost, funkcionalnost, dimenzije, odnosno spoljni izgled objekta.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana investitoru se prethodno izdaje dopuna ili izmjena lokacijskih uslova, pod uslovom da se zahtijevane promjene mogu uskladiti sa dokumentom prostornog uređenja na osnovu kojeg su postojeći lokacijski uslovi pripremljeni.
(3) Izmjena ili dopuna odobrenja za građenje vrši se u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na izdavanje odobrenja za građenje.

Član 90.

(1) Odobrenje za građenje prestaje da važi ako se sa izgradnjom objekta za koji je odobrenje izdato ne počne u roku od jedne godine od dana kada je odobrenje za građenje postalo izvršno.
(2) Važenje odobrenja za građenje može se posebnim rješenjem, po zahtjevu investitora, produžiti za još jednu godinu, ako se nisu promijenili uslovi prema kojima je izdato odobrenje za građenje.

Član 91.

(1) Prije početka građenja vrše se radovi na pripremi gradilišta.
(2) Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja nekontrolisanog pristupa na gradilište.
(3) Za gradska i prigradska područja skupština jedinice lokalne samouprave može donijeti odluku o kriterijumima za izradu ograde, uključujući materijal, vanjski izgled, mogućnost i uslove reklamiranja i slično.
(4) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim saobraćajnim znacima ili označeni na drugi način.
(5) U slučaju privremenog zauzimanja susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta, investitor je dužan da pribavi saglasnost vlasnika tog zemljišta.
(6) Za privremeno zauzimanje javnih površina za potrebe gradilišta izvođač dužan je da pribavi odobrenje nadležnog organa jedinice lokalne samouprave, odnosno javnog preduzeća određenog posebnim zakonom.
(7) Izgrađeni privremeni objekti i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uslovima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite radi sprečavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi.
(8) Gradilište mora na vidnom mjestu imati istaknutu ploču sa svim bitnim podacima o objektu i učesnicima u građenju, kao što su: naziv investitora, izvođača, projektanta, nadzornog organa, naziv i vrsta objekta, naziv organa koji je izdao odobrenje za građenje, kao i vrijeme početka i završetka radova.
(9) Svi privremeni objekti izgrađeni u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i slično moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta, kao i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje u skladu sa lokacijskim uslovima i odobrenjem za građenje prije izdavanja odobrenja za upotrebu.

Član 92.

(1) Prije početka građenja vrši se iskolčavanje objekta u skladu sa lokacijskim uslovima i uslovima datim u odobrenju za građenje.
(2) Iskolčavanje objekta vrši organ uprave nadležan za poslove uređenja prostora samostalno ili te poslove povjerava pravnom licu ovlašćenom za izvođenje tih poslova. O iskolčavanju se sačinjava zapisnik koji se dostavlja nadležnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji.
(3) Nadležni organ dužan je da provjeri da li su iskop i temelji objekta izvedeni u skladu sa zapisnikom o iskolčavanju.
(4) Za štetu proisteklu iz pogrešnog iskolčavanja odgovara lice koje je izvršilo iskolčavanje po opštim pravilima o naknadi štete.

Član 93.

(1) Izvođač je dužan da prijavi gradilište u skladu sa propisima o zaštiti na radu, inspekciji rada najkasnije sedam dana prije početka radova.
(2) Izvođač mora da obezbijedi odgovarajuću organizacionu šemu gradilišta izrađenu u skladu sa uslovima iz odobrenja za građenje, elaborat zaštite na radu izrađen u skladu sa propisima o zaštiti na radu, te obezbijedi da gradilište bude uređeno prema organizacionoj šemi gradilišta.
(3) Ako je na gradilištu angažovano više izvođača, onaj izvođač kojeg imenuje investitor kao glavnog izvođača mora urediti gradilište u skladu sa šemom gradilišta i izvođenje radova organizovati tako da na gradilištu ne budu ugroženi bezbjednost objekta, život i zdravlje ljudi, saobraćaj, susjedni objekti i životna sredina.
(4) Izvođač je dužan da obezbijedi da se na gradilištu vodi građevinski dnevnik, a ako su cijene u ugovoru o građenju određene prema jedinici mjere pojedinih radova, mora se voditi i građevinska knjiga.
(5) Prije početka i u toku izvođenja pojedinih radova izvođač mora obaviti pregled glavnog projekta i upozoriti investitora, projektanta i revidenta na moguće propuste, te zahtijevati njihovo uklanjanje. Ako izvođač pri pregledu potvrđenog glavnog projekta ustanovi takve greške radi kojih bi bila ugrožena bezbjednost objekta, život i zdravlje ljudi, saobraćaj, susjedni objekti ili životna sredina, a investitor, odnosno projektant i pored njegovog upozorenja ne ukloni greške, izvođač je dužan da takve greške prijavi urbanističko-građevinskoj inspekciji i do konačne odluke obustavi radove.
(6) Obaveza je izvođača da na gradilištu ima:
a) rješenje o ovlašćenju za građenje, odnosno rješenje o ovlašćenju za izvođenje pojedinih radova za odgovorno lice na gradilištu,
b) rješenje o imenovanju odgovornog lica na gradilištu, odnosno odgovornog lica za izvođenje pojedinih radova,
v) akt o imenovanju nadzornog organa,
g) rješenje o ovlašćenju za poslove građenja ili za poslove izrade tehničke dokumentacije za vršioce stručnog nadzora,
d) ugovor o građenju,
đ) odobrenje za građenje,
e) glavni projekat,
ž) građevinski dnevnik,
z) knjigu inspekcija,
i) dokumentaciju o ispitivanju ugrađenog materijala, proizvoda i opreme prema programu ispitivanja iz projekta,
j) zapisnik o iskolčenju objekta,
k) zapisnik o kontroli temelja,
l) građevinsku knjigu i
lj) šemu organizacije gradilišta.

V POSTUPAK IZDAVANjA ODOBRENjA ZA UPOTREBU

Član 94.

(1) Izgrađeni objekat ne može se početi koristiti, odnosno staviti u upotrebu prije nego što nadležni organ izda rješenje o odobrenju za upotrebu, na osnovu prethodno izvršenog tehničkog pregleda objekta.
(2) Tehnički pregled obuhvata kontrolu usklađenosti izvedenih radova sa odobrenjem za građenje i tehničkom dokumentacijom na osnovu koje je objekat izgrađen, kao i sa tehničkim propisima i standardima koji se odnose na pojedine vrste radova, materijala, opreme i instalacija.
(3) Tehnički pregled vrši se po završetku izgradnje objekta, odnosno svih radova predviđenih odobrenjem za građenje.
(4) Tehnički pregled mora se obaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja kompletnog zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu.
(5) Odobrenje za upotrebu može se izdati i za dio objekta koji predstavlja zasebnu tehničku i funkcionalnu cjelinu, prije završetka izgradnje cijelog objekta:
a) kada je to potrebno radi nastavka i završetka izgradnje kao što je: korišćenja mosta za pristup gradilištu, trafo-stanice i dalekovoda za snabdijevanje energijom i slično i
b) kada se određeni dio objekta može privesti svojoj namjeni prije završetka cijelog objekta.

Član 95.

(1) Investitor, odnosno vlasnik podnosi zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole nadležnom organu uprave koji je izdao odobrenje za građenje, kada zajedno sa nadzornim organom utvrdi da je objekat ili njegov dio izgrađen u skladu sa odobrenjem za građenje tako da se može koristiti i da je izrađen projekat izvedenih radova.
(2) Zahtjev iz stava 1. podnosi se nakon prijema obavještenja izvođača da je građenje završeno.
(3) Ako investitor, odnosno vlasnik ne podnese zahtjev iz stava 1, zahtjev može podnijeti izvođač.
(4) Uz zahtjev iz stava 1. prilaže se:
a) rješenje o odobrenju za građenje sa glavnim projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje, a za objekte za koje je odobrenje za građenje izdato prema članu 87. ovog zakona, potrebno je priložiti rješenje o odobrenju za građenje sa idejnim projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje, glavni projekat i izvještaj o reviziji glavnog projekta,
b) kopiju katastarskog plana sa snimljenim položajem objekta,
v) dokaz o izvršenom snimanju podzemnih instalacija,
g) izjavu izvođača o izvedenim radovima i uslovima za održavanje objekata iz člana 50. stav 2. ovog zakona i
d) izvještaj nadzora nad građenjem.

Član 96.

(1) Tehnički pregled obavlja stručna komisija koju rješenjem formira organ koji je izdao odobrenje za građenje u roku od osam dana od dana prijema kompletnog zahtjeva.
(2) Stručna komisija sastoji se od najmanje tri člana. Broj članova zavisi od vrste i složenosti objekta i od vrste radova koji su predmet tehničkog pregleda.
(3) Članovi komisije mogu biti lica odgovarajuće struke ovlašćeni za izradu tehničke dokumentacije ili izvođenje radova koji su predmet tehničkog pregleda. U radu komisije ne mogu učestvovati službena lica koja su zaposlena kod organa nadležnog za izdavanje odobrenja za građenje, kao ni lica koja su zaposlena kod izvođača radova.
(4) Nadležni organ može povjeriti tehnički pregled pravnom licu ovlašćenom za izradu tehničke dokumentacije ili za građenje, ukoliko to pravno lice, odnosno zaposleni u tom pravnom licu, nije obavljalo poslove stručnog nadzora izgradnje objekta ili učestvovalo u njegovom građenju.
(5) Lista pravnih lica iz stava 4. ovog člana ili fizičkih lica kao pojedinačni članovi komisije utvrđuje se iz reda ovlašćenih pravnih i fizičkih lica, a na osnovu javnog konkursa koji organ uprave nadležan za izdavanje odobrenja za građenje provodi svake dvije godine.

Član 97.

(1) Investitor, odnosno vlasnik dužan je da obezbijedi prisustvo učesnika u građenju prilikom tehničkog pregleda.
(2) Investitor, odnosno vlasnik dužan je da, najkasnije na dan tehničkog pregleda, komisiji za tehnički pregled dostavi na uvid sljedeću dokumentaciju:
a) projekat izvedenog stanja,
b) dokaze o kvalitetu radova, građevinskih proizvoda i opreme,
v) dokumentaciju o izvršenim ispitivanjima i rezultatima testiranja nosivosti konstrukcije, ako se posebnim propisima testiranje zahtijeva,
g) građevinski dnevnik,
d) građevinsku knjigu, za one objekte za koje je propisana obaveza njenog vođenja,
đ) knjigu inspekcija i
e) ostalu dokumentaciju definisanu posebnim propisima u zavisnosti od vrste objekta.

Član 98.

(1) O vremenu obavljanja tehničkog pregleda nadležni organ dužan je da obavijesti investitora, predsjednika i članove komisije najkasnije osam dana prije tehničkog pregleda.
(2) Nadležni organ, najkasnije osam dana prije održavanja tehničkog pregleda, o terminu tehničkog pregleda obavještava nadležnu urbanističko-građevinsku inspekciju, preduzeća i druga pravna lica koja su izdavala određene saglasnosti u postupku izdavanja odobrenja za građenje ili koja po odredbama posebnih propisa treba da učestvuju u tehničkom pregledu.
(3) Nadležna preduzeća i druga pravna lica iz stava 2. ovog člana dužna su da u pisanoj formi obavijeste nadležni organ o svojim predstavnicima koji će prisustvovati tehničkom pregledu, a koji nemaju status člana komisije.
(4) Ukoliko ovlašćeni predstavnici preduzeća i drugih pravnih lica iz stava 3. ovog člana nisu prisustvovali tehničkom pregledu, niti su dostavili izvještaj u roku od osam dana nakon tehničkog pregleda, smatra se da to preduzeće ili drugo pravno lice nema primjedaba na izvedene radove.
(5) Nadležni urbanističko-građevinski inspektor prisustvuje tehničkom pregledu i može u zapisnik komisije unijeti svoje mišljenje i prijedloge u vezi sa tehničkom ispravnošću objekta.
(6) Ministar će posebnim pravilnikom propisati postupak, organizaciju i provođenje tehničkog pregleda, izdavanje odobrenja za upotrebu, osmatranja tla i objekta u toku njegove upotrebe.

Član 99.

(1) O obavljenom tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik, u koji se unosi i mišljenje svakog člana komisije za tehnički pregled o tome da se izgrađeni objekat može koristiti, da se moraju prethodno otkloniti utvrđeni nedostaci, odnosno da se odobrenje za upotrebu ne može izdati. Zapisnik potpisuju predsjednik i članovi komisije.
(2) Predsjednik komisije za tehnički pregled dužan je da nakon obavljenog tehničkog pregleda zapisnik iz stava 1. ovog člana dostavi nadležnom organu najkasnije u roku od osam dana od izvršenog tehničkog pregleda.
(3) Ukoliko se na osnovu zapisnika iz stava 2. ovog člana utvrdi da nema nedostataka ili da su uočeni nedostaci otklonjeni, nadležni organ dužan je da u roku od osam dana od prijema zapisnika izda odobrenje za upotrebu.
(4) Ako su tehničkim pregledom utvrđeni nedostaci koje je potrebno otkloniti, nadležni organ će rješenjem naložiti da se utvrđeni nedostaci u određenom roku otklone.
(5) Po otklanjanju nedostataka podnosilac zahtjeva dužan je da obavijesti nadležni organ i podnese dokaze o otklanjanju nedostataka.
(6) Pregled otklonjenih nedostataka može obaviti i jedan član komisije a pregledaju se samo oni radovi koje je trebalo popraviti ili doraditi, odnosno otkloniti nedostatke, o čemu se sastavlja zapisnik. Ako su svi nedostaci otklonjeni, nadležni organ izdaje rješenje o odobrenju za upotrebu u roku od osam dana od obavljenog ponovnog tehničkog pregleda.
(7) Ukoliko utvrđeni nedostaci nisu ni u naknadno ostavljenom roku otklonjeni, nadležni organ izdaje rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu i o tome obavještava nadležnu urbanističko-građevinsku inspekciju.
(8) Ako se tehničkim pregledom utvrdi da se nedostaci na objektu ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost objekta, život ili zdravlje ljudi, životnu sredinu, saobraćaj ili susjedne objekte, nadležni organ će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu i donijeti rješenje o uklanjanju objekta.
(9) Poslije izvršenog tehničkog pregleda komisija za tehnički pregled dužna je da u roku od osam dana, po izvršenom tehničkom pregledu, sastavi pisani izvještaj o rezultatu tehničkog pregleda izgrađenog objekta, odnosno izvedenih radova.
(10) Izvještaj iz stava 9. ovog člana čini sastavni dio rješenja o odobrenju za upotrebu objekta.
(11) Odobrenje za upotrebu trajno čuva organ uprave koji je izdao odobrenje i vlasnik objekta.

Član 100.

(1) Nadležni organ može na osnovu mišljenja komisije za tehnički pregled izdati odobrenje za probni rad za objekat koji, s obzirom na tehnološki proces, ugrađene instalacije, opremu i postrojenja, zahtijeva probni rad.
(2) Odobrenje za probni rad može se izdati samo ako je komisija za tehnički pregled utvrdila da je objekat izgrađen u skladu sa odobrenjem za građenje i da puštanje objekta u probni rad ne ugrožava život i zdravlje ljudi, životnu sredinu i susjedne objekte.
(3) Probni rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana, a izuzetno u posebno složenim tehnološkim procesima probni rad se može produžiti za još godinu dana.
(4) Komisija za tehnički pregled dužna je da u roku od osam dana po isteku probnog rada izvrši konačni tehnički pregled.

Član 101.

(1) Odobrenje za upotrebu je upravni akt i u postupku izdavanja primjenjuje se Zakon o opštem upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
(2) Troškove obavljanja tehničkog pregleda snosi investitor, odnosno vlasnik objekta.

VI UPOTREBA I ODRŽAVANjE OBJEKTA

Član 102.

(1) Objekat se upotrebljava u skladu sa njegovom namjenom.
(2) Vlasnik objekta dužan je da održava objekat na način da se u predviđenom vremenu njegovog trajanja očuvaju tehničke karakteristike bitne za objekat definisane ovim zakonom, odnosno da se ne dozvoli narušavanje njegovih spomeničkih karakteristika, ako je taj objekat na listi kulturno-istorijskih spomenika.
(3) Vlasnik objekta dužan je da obezbijedi izvođenje radova na investicionom i tekućem održavanju objekta, kao i redovne, vanredne i specijalističke preglede objekta, u skladu sa posebnim propisima.
(4) Vlasnik, odnosno korisnik dužan je da obezbijedi izvođenje radova tehničkog osmatranja u toku upotrebe za objekte: spratnosti preko 15 etaža, objekte visokih brana, nuklearne objekte, tunele, mostove i druge objekte propisane posebnim zakonima.
(5) U slučaju oštećenja objekta koje ugrožava stabilnost samog objekta ili njegovog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne objekte ili sigurnost ljudi, vlasnik objekta dužan je da preduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označi objekat kao opasan do otklanjanja oštećenja.
(6) Za objekte sa više vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova objekta solidarno odgovaraju po principu objektivne odgovornosti za nastalu štetu trećim licima i ne mogu pojedinačno izvoditi radove ili vršiti zamjenu uređaja na zajedničkim dijelovima objekta suprotno odredbama zakona o održavanju stambenih zgrada i odredbama ovog zakona.

Član 103.

(1) Vlasnik objekta može pristupiti uklanjanju objekta ili njegovog dijela, ako nije riječ o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rješenja, samo na osnovu odobrenja za uklanjanje.
(2) Odobrenje za uklanjanje izdaje organ nadležan za prostorno uređenje u jedinici lokalne samouprave. Za objekte iz člana 50. stav 2. ovog zakona odobrenje za uklanjanje izdaje Ministarstvo.
(3) Uz zahtjev za uklanjanje objekta prilaže se:
a) dokaz o pravu vlasništva,
b) projekat uklanjanja objekta,
v) saglasnosti nadležnih organa ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (ugrožavanje spomenika kulture, komunalnih i drugih instalacija) i
g) procjena uticaja na životnu sredinu u skladu sa posebnim zakonom.
(4) Projekat uklanjanja objekta sadrži:
a) nacrte,
b) tehnički opis uklanjanja objekta,
v) način odlaganja građevinskog otpada i uređenja parcele i
g) tehnologiju uklanjanja objekta.
(5) Za objekte iz čl. 78. i 88. ovog zakona ne pribavlja se odobrenje za uklanjanje.
(6) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za uklanjanje odlučuje nadležni organ u roku 15 dana od dana prijema kompletnog zahtjeva.
(7) Odobrenje za uklanjanje objekta trajno čuva organ uprave koji je izdao odobrenje i vlasnik objekta.
(8) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje primjenjuje se zakon o opštem upravnom postupku, ukoliko odredbama ovog zakona nije drugačije propisano.

Član 104.

(1) Organ uprave nadležan za poslove uređenja prostora po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresovanog lica rješenjem određuje uklanjanje objekta ili dijela objekta za koji se utvrdi da zbog fizičke dotrajalosti, elementarnih nepogoda ili ratnih dejstava i većih oštećenja ne može dalje da služi svojoj namjeni ili da predstavlja opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne objekte i saobraćaj, kao i uslove i mjere koje je potrebno provesti, odnosno obezbijediti pri uklanjanju objekta ili dijela objekta.
(2) Žalba protiv rješenja iz stava 1. ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.
(3) Ako se u postupku donošenja rješenja o uklanjanju objekta ili dijela objekta utvrdi da se opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne objekte i saobraćaj može otkloniti rekonstrukcijom objekta ili njegovog dijela, na zahtjev vlasnika može se prema odredbama ovog zakona odobriti rekonstrukcija objekta ili njegovog dijela, pod uslovom da se izvede u roku koji odredi nadležni organ uprave.

VII NADZOR
Član 105.

(1) Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Republička uprava za inspekcijske poslove putem republičkih urbanističko-građevinskih inspektora, odnosno urbanističko-građevinskih inspektora u jedinici lokalne samouprave.

Član 106.

(1) Pored poslova propisanih Zakonom o inspekcijama, republički urbanističko-građevinski inspektor vrši poslove inspekcijskog nadzora nad:
a) izradom i donošenjem dokumenata prostornog uređenja iz nadležnosti Republike i jedinica lokalne samouprave,
b) provođenjem strategije, odnosno prostornog plana Republike, strategije ili prostornog plana područja posebne namjene Republike i provedbenih dokumenata prostornog uređenja područja posebne namjene Republike,
v) izgradnjom i korišćenjem objekata za koje odobrenje za građenje izdaje Ministarstvo na osnovu člana 50. stav 2. ovog zakona i
g) ispunjenosti uslova za izradu dokumenata prostornog uređenja iz člana 34, tehničke dokumentacije iz člana 72. i građenje objekata iz člana 74. ovog zakona.
(2) Urbanističko-građevinski inspektor jedinice lokalne samouprave vrši nadzor nad:
a) provođenjem provedbenih dokumenata prostornog uređenja na teritoriji jedinice lokalne samouprave i
b) izgradnjom i korišćenjem objekata za koje odobrenje za građenje izdaje jedinica lokalne samouprave.

Član 107.

U vršenju inspekcijskog nadzora nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu tog zakona, nadležni urbanističko-građevinski inspektor, pored opštih ovlašćenja propisanih Zakonom o inspekcijama, ovlašćen je i da:
a) naredi da se utvrđene nepravilnosti u primjeni odredaba ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu ovog zakona otklone u određenom roku,
b) nosiocu pripreme dokumenta prostornog uređenja naredi obustavu izrade dokumenta, ako se vrši suprotno odredbama ovog zakona i drugih propisa i ako dokument užeg nije usaglašen sa dokumentom šireg područja, te utvrdi rok za otklanjanje nepravilnosti i o tome obavijesti skupštinu nadležnu za donošenje dokumenta prostornog uređenja,
v) pokrene inicijativu za ocjenu zakonitosti, ukoliko utvrdi da dokument prostornog uređenja ili propis koji se odnosi na organizaciju, uređenje i korišćenje prostora nije izrađen u skladu sa ovim zakonom, odnosno da postupak po kojem je donesen nije proveden na način propisan ovim zakonom,
g) naredi nadležnom organu da lokacijske uslove uskladi sa važećim provedbenim dokumentom prostornog uređenja i drugim propisima donesenim na osnovu ovog zakona,
d) podnese inicijativu za ukidanje ili poništavanje po pravu nadzora odobrenja za građenje, ako je odobrenje za građenje izdato u suprotnosti sa ovim zakonom, odnosno drugim propisima donesenim na osnovu ovog zakona,
đ) naredi rušenje objekta ili njegovih dijelova, ili uklanjanje izvedenih radova i uspostavljanje prvobitnog stanja na teret investitora, ako utvrdi da su građenje, odnosno radovi izvedeni ili se izvode bez odobrenja za građenje, odnosno bez lokacijskih uslova za objekte iz člana 78. ovog zakona,
e) naredi rušenje objekta ili njegovih dijelova, ili uklanjanje izvedenih radova i uspostavljanje prvobitnog stanja na teret investitora, ako utvrdi da su građenje, odnosno radovi izvedeni ili se izvode suprotno datom odobrenju, odnosno suprotno lokacijskim uslovima za objekte iz člana 78. ovog zakona, a odstupanje se odnosi na vertikalne ili horizontalne gabarite objekta,
ž) zabrani dalje izvođenje radova i građenje objekta i naredi da se utvrđene nepravilnosti otklone u određenom roku ako utvrdi da su građenje, odnosno radovi izvedeni ili se izvode suprotno datom odobrenju, odnosno suprotno lokacijskim uslovima za objekte iz člana 78. ovog zakona, a odstupanje se ne odnosi na vertikalne ili horizontalne gabarite objekta,
z) naredi rušenje objekta ili njegovih dijelova ili uklanjanje izvedenih radova koji se izvode ili su izvedeni suprotno datom odobrenju za građenje, odnosno suprotno lokacijskim uslovima za objekte iz člana 78. ovog zakona i naredi uspostavljanje prvobitnog stanja na teret investitora, ako se utvrđene nepravilnosti iz tačke ž) stav 1. ovog člana ne otklone u ostavljenom roku,
i) zabrani građenje koje se izvodi suprotno propisima o zaštiti životne sredine, naročito onim koji se odnose na zaštićena područja, zaštitu zemljišta, vode, vazduha i urbanog standarda,
j) zabrani izvođenje radova ako utvrdi nedostatke ili nepravilnosti u tehničkoj dokumentaciji ili građenju objekta zbog kojih postoji opasnost za stabilnost samog objekta ili susjednih objekata, odnosno po život i zdravlje ljudi i za okolinu,
k) zabrani izvođenje radova ako radove izvodi izvođač koji nije, u skladu sa odredbama ovog zakona, ovlašćen za građenje te vrste objekata, odnosno ako radovima rukovodi lice koje ne ispunjava propisane uslove,
l) zabrani građenje objekta ukoliko utvrdi da materijal, građevinski proizvodi, instalacije i oprema koji se ugrađuju, odnosno izvršeni radovi, ne odgovaraju propisima, standardima, tehničkim normama i normama kvaliteta, a izvođač radova ove nepravilnosti ne otkloni u ostavljenom roku,
lj) naredi investitoru, izvođaču radova, odnosno korisniku objekta da otkloni sve uočene nepravilnosti, ukoliko utvrdi da se u toku građenja ili korišćenja objekta ne vrše propisana osmatranja objekta i analize rezultata tih osmatranja i preduzima druge mjere za koje je ovlašćen,
m) zabrani korišćenje objekta, odnosno njegovog dijela ukoliko utvrdi da se objekat ili dio objekta za koji je izdato odobrenje za građenje koristi bez odobrenja za upotrebu, a investitor u roku 60 dana ne pribavi odobrenje za upotrebu,
n) podnese inicijativu za ukidanje ili poništavanje po pravu nadzora odobrenja za upotrebu, ako je odobrenje za upotrebu izdato u suprotnosti sa ovim zakonom, odnosno propisima donesenim na osnovu ovog zakona,
nj) naredi izvođenje potrebnih radova, odnosno zabrani upotrebu objekta ili njegovog dijela, ako utvrdi da se korišćenjem objekta ili njegovog dijela dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi i bezbjednost saobraćaja i okoline,
o) zabrani projektovanje, reviziju tehničke dokumentacije i građenje pravnom licu za koje utvrdi da ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona i podnese inicijativu za stavljanje van snage rješenja i ovlašćenja, ako u ostavljenom roku nije otklonio utvrđene nepravilnosti i
p) preduzme i druge mjere utvrđene ovim zakonom i Zakonom o inspekcijama.

VIII KAZNENE ODREDBE
Član 108.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice koje vrši izradu prostorno-planske dokumentacije, ako:
a) pristupi izradi dokumenta prostornog uređenja, a ne ispunjava zakonom propisane uslove iz člana 34. ovog zakona, odnosno nije ovlašćeno za te poslove,
b) izvrši ovjeru dokumenta prostornog uređenja koji nije izrađen u tom pravnom licu iz člana 37. stav 1. ovog zakona,
v) pristupi izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja i ne osigura usklađenost sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja iz člana 36. st. 2. i 3. ovog zakona,
g) ne primjenjuje mjere iz oblasti zaštite životne sredine propisane ovim i drugim zakonima, mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa i druge mjere iz člana 17. st. 1. i 3. ovog zakona,
d) planira izgradnju objekta u zaštitnoj zoni ili zaštitnom pojasu koja nije u skladu sa potrebama radi kojih je uspostavljena zaštitna zona, odnosno zaštitni pojas iz člana 11. stav 5. ovog zakona,
đ) izradi urbanističko-tehničke uslove suprotno planskoj dokumentaciji i stanju na terenu suprotno odredbi člana 53. stav 1. i člana 58. stav 1. ovog zakona i
e) ako na zahtjev službe za dokumentaciju ne dostavlja potrebne podatke i dokumentaciju suprotno odredbi člana 46. stav 3. ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu, novačnom kaznom od 500 KM do 1.500 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1. t. b), v), g), d) i đ) ovog člana pravnom licu i odgovornom licu u pravnom licu može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz ovlašćenja u trajanju do šest mjeseci.

Član 109.

Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u organu uprave, ako:
a) poslove izrade dokumenta prostornog uređenja povjeri suprotno odredbi člana 36. stav 1. ovog zakona,
b) pristupi izradi, odnosno izmijeni ili dopuni dokumenta prostornog uređenja, a bez prethodno donesene odluke o pristupanju izradi, odnosno izmjeni ili dopuni dokumenta prostornog uređenja suprotno odredbi člana 30. stav 1. ovog zakona,
v) izradu dokumenta prostornog uređenja povjeri neovlašćenom pravnom licu suprotno odredbi člana 34. stav 1. ovog zakona,
g) nosiocu pripreme, odnosno izrade dokumenta prostornog uređenja na njegov zahtjev, uz naknadu stvarnih troškova, ne dostavi podatke kojima raspolaže, a koji su neophodni za izradu dokumenta prostornog uređenja iz člana 32. stav 1. ovog zakona,
d) izda lokacijske uslove, odobrenje za građenje, odobrenje za upotrebu, odnosno odobrenje za uklanjanje objekta ili njegovog dijela suprotno odredbama člana 49. stav 1, člana 84. stav 2, člana 101. stav 1. i člana 103. stav 8. ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona,
đ) bez opravdanog razloga ne izda lokacijske uslove, odobrenje za građenje, odobrenje za upotrebu, odnosno odobrenje za uklanjanje objekta ili njegovog dijela u rokovima propisanim u članu 54. st. 1. i 2, članu 84. stav 1, članu 99. st. 3. i 6. i članu 103. stav 6. ovog zakona,
e) ne dostavlja potrebne podatke i dokumentaciju člana 46. stav 2. ovog zakona odgovarajućoj službi i
ž) suprotno odredbama člana 65. stav 3, člana 99. stav 11. i člana 103. stav 7. ovog zakona, ne čuva tehničku dokumentaciju.

Član 110.

(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice kao investitor, ako:
a) ne osigura stručni nadzor nad građenjem iz člana 71. stav 2. ovog zakona,
b) ne prijavi početak građenja u roku iz člana 71. stav 5. i člana 78. stav 3. i ne dostavi akt o imenovanju nadzornog organa iz člana 75. stav 2. ovog zakona,
v) ne obavijesti nadležnu urbanističko-građevinsku inspekciju o nastaloj promjeni iz člana 71. stav 6. ovog zakona,
g) ne izvrši iskolčavanje objekta prije početka građenja iz člana 92. stav 1. ovog zakona,
d) za potrebe gradilišta zauzme susjedno zemljište bez valjanog pravnog osnova suprotno odredbi člana 91. stav 5. ovog zakona,
đ) gradi bez odobrenja za građenje ili u suprotnosti sa odobrenjem za građenje, a nije dobio izmjenu ili dopunu odobrenja za građenje, suprotno odredbama člana 77. stav 1. i člana 89. stav 1. ovog zakona,
e) samovoljno izvrši priključenje objekta koji se gradi ili je izgrađen na instalacije komunalne i druge infrastrukture suprotno odredbi člana 77. stav 3. ovog zakona,
ž) po završetku građenja ne raščisti i ne uredi gradilište i neposrednu okolinu suprotno odredbi člana 91. stav 9. ovog zakona,
z) koristi objekat ili njegov dio bez prethodno pribavljenog odobrenja za upotrebu suprotno odredbi člana 94. stav 1. ovog zakona,
i) ukloni objekat ili njegov dio bez prethodno pribavljenog odobrenja za uklanjanje iz člana 103. stav 1. ovog zakona,
j) ako na zahtjev službe za dokumentaciju ne dostavlja potrebne podatke i dokumentaciju suprotno odredbi člana 46. stav 3. ovog zakona i
k) ne čuva tehničku dokumentaciju u skladu sa članom 65. stav 3, članom 99. stav 11. i članom 103. stav 7. ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu iz stava 1. ovog člana novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i fizičko lice kao investitor objekta preko 400 m2 bruto građevinske površine, novčanom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM.

Član 111.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice koje izrađuje tehničku dokumentaciju, ako:
a) ne ispunjava zakonom propisane uslove iz člana 72. st. 1. i 2. ovog zakona, odnosno nije ovlašćeno za izradu tehničke dokumentacije za određene objekte,
b) izvrši ovjeru tehničke dokumentacije koja nije izrađena u tom pravnom licu suprotno odredbi člana 69. stav 2. ovog zakona,
v) tokom građenja nije u propisanoj mjeri ostvarena neka od tehničkih karakteristika objekta iz ovog zakona zbog nedostatka, odnosno nepravilnosti u tehničkoj dokumentaciji ili zbog neusklađenosti pojedinih dijelova tehničke dokumentacije iz člana 69. stav 2. ovog zakona,
g) imenuje projektanta, glavnog projektanta ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uslove iz člana 72. st. 6. do 11. ovog zakona,
d) povjeri izradu tehničke dokumentacije licu koje je učestvovalo u pripremi lokacijskih uslova ili licu koje vrši nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona suprotno odredbi člana 72. stav 12. ovog zakona,
đ) izradi glavni projekat koji nije usklađen sa lokacijskim uslovima suprotno odredbi člana 65. stav 5. ovog zakona i
e) ako na zahtjev službe za dokumentaciju ne dostavlja potrebne podatke i dokumentaciju suprotno odredbi člana 46. stav 3. ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1. t. v) i đ) ovoga člana kazniće se projektant, glavni projektant i koordinator projekta novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.500 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1. t. b), v), g), d) i đ) ovog člana pravnom licu, odgovornom licu u pravnom licu, projektantu, glavnom projektantu i koordinatoru projekta može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz ovlašćenja u trajanju do šest mjeseci.

Član 112.

(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice kao revident, ako:
a) prilikom revizije potvrdi ispravnost tehničke dokumentacije koja sadrži nedostatke koji mogu znatnije uticati na tehničke karakteristike objekta utvrđene ovim zakonom suprotno odredbi člana 73. stav 7. tačka v) ovog zakona,
b) prilikom revizije projekta potvrdi ispravnost projekta koji nije izrađen u skladu sa lokacijskim uslovima suprotno odredbi člana 73. stav 7. tačka b) ovog zakona,
v) obavi reviziju projekta suprotno odredbi člana 73. stav 3. ovog zakona i
g) na zahtjev službe za dokumentaciju ne dostavlja potrebne podatke i dokumentaciju suprotno odredbi člana 46. stav 3. ovog zakona.
(2) Za prekršaje iz stava 1. ovoga člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu, novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1. t. a), b) i v) ovog člana pravnom licu i odgovornom licu u pravnom licu može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz ovlašćenja u trajanju do šest mjeseci.

Član 113.

(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice kao izvođač, ako:
a) gradi objekat bez ovlašćenja za građenje te vrste objekata iz člana 74. stav 1. ovog zakona,
b) gradi bez odobrenja za građenje ili u suprotnosti sa odobrenjem za građenje iz člana 77. stav 1. i člana 74. stav 11. tačka a) ovog zakona,
v) radove izvodi tako da tehničke karakteristike objekta ne odgovaraju odredbama člana 74. stav 11. tačka b) ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona,
g) ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona suprotno odredbi člana 74. stav 11. tačka v) ovog zakona,
d) ne obavijesti nadležnu instituciju, kada u toku građenja ili izvođenja drugih radova naiđe na objekte koji imaju obilježje prirodnog ili kulturno-istorijskog nasljeđa i ne preduzme potrebne mjere zaštite nalazišta suprotno odredbi člana 74. stav 11. tačka z) ovog zakona,
đ) ne obavijesti investitora, nadležni organ koji je izdao odobrenje za građenje i nadležnu inspekciju o nedostacima u tehničkoj dokumentaciji i o nepredviđenim okolnostima koje su važne za izvođenje radova i korišćenje tehničke dokumentacije iz člana 74. stav 11. tačka i) ovog zakona,
e) izvodi radove suprotno tehničkim propisima i normama iz člana 74. stav 11. tačka b) ovog zakona,
ž) tokom građenja ne preduzima mjere radi sprečavanja ugrožavanja stabilnosti okolnih objekata i zemljišta, te komunalnih i drugih instalacija iz člana 74. stav 11. tačka đ) ovog zakona,
z) u slučaju prekida radova ne osigura okolinu i objekat koji gradi suprotno odredbi člana 74. stav 11. tačka j) ovog zakona,
i) ne obezbijedi mjerenje i geomehaničko ispitivanje zemljišta i objekta u toku građenja iz člana 74. stav 11. tačka d) ovog zakona,
j) ne obezbijedi dokaze o kvalitetu radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga zakona i zahtjevima iz projekta iz člana 74. stav 11. tačka g) ovog zakona,
k) ne organizuje gradilište u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, odnosno suprotno odredbi člana 74. stav 11. tačka e) ovog zakona i
l) ako na zahtjev službe za dokumentaciju ne dostavlja potrebne podatke i dokumentaciju suprotno odredbi člana 46. stav 3. ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kazniće se i fizičko lice kao odgovorno lice na gradilištu i preduzetnik, odnosno odgovorno lice za izvođenje pojedinih radova novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1. t. b), v), g), d), đ) e), ž), z), i), j) i k) ovog člana pravnom licu i odgovornom licu u pravnom licu može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz ovlašćenja u trajanju do šest mjeseci.
(5) Za prekršaj iz stava 1. t. e), ž), z) i k) ovog člana fizičkom licu kao odgovornom licu na gradilištu i preduzetniku može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz ovlašćenja u trajanju do šest mjeseci.

Član 114.

(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice kao izvođač, ako:
a) imenuje odgovorno lice na gradilištu ili odgovorno lice za izvođenje pojedinih radova koje ne ispunjava zakonom propisane uslove suprotno odredbi člana 74. stav 12. ovog zakona,
b) ne imenuje odgovorno lice na gradilištu ili odgovorno lice za izvođenje pojedinih radova suprotno odredbi člana 74. stav 12. ovog zakona,
v) ne izvrši ograđivanje, zaštitu ili označavanje gradilišta suprotno odredbi člana 93. ovog zakona,
g) za potrebe gradilišta koristi javnu površinu bez odobrenja nadležnog organa ili preduzeća suprotno odredbi člana 91. stav 6. ovog zakona,
d) ne raščisti gradilište i neposrednu okolinu po završetku građenja suprotno odredbi člana 91. stav 9. ovog zakona,
đ) na gradilištu nema dokumentaciju propisanu ovim zakonom suprotno odredbi člana 93. stav 6. ovog zakona i
e) ne vodi građevinski dnevnik, građevinsku knjigu i knjigu inspekcija, u skladu sa članom 74. stav 11. tačka ž) ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 100 KM do 500 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1. t. v) do ž) ovoga člana kazniće se i odgovorno lice na gradilištu, odnosno odgovorno lice za izvođenje pojedinih radova novčanom kaznom od 100 KM do 500 KM.

Član 115.

(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice koje vrši stručni nadzor nad građenjem, ako:
a) nije ovlašćeno za izradu tehničke dokumentacije ili građenje objekta tipa i vrste koji nadzire suprotno odredbi člana 75. stav 1. ovog zakona,
b) imenuje neovlašćeno lice za nadzornog organa suprotno odredbi člana 75. stav 1. ovog zakona,
v) ne preduzima mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za građenje, odnosno sa glavnim projektom suprotno odredbi člana 75. stav 5. tačka b) ovog zakona,
g) ne preduzima mjere da kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te dokazani odgovarajućim ispitivanjima i dokumentima suprotno odredbi člana 75. stav 5. tačka v) ovog zakona,
d) ne obavijesti nadležnu inspekciju o rezultatima mjerenja i testiranja opreme ili materijala koji su ispod propisanih vrijednosti suprotno odredbi člana 75. stav 5. tačka g) ovog zakona,
đ) ne obavijesti nadležnu instituciju kada u toku građenja ili izvođenja drugih radova naiđe na objekte koji imaju obilježje prirodnog ili kulturno-istorijskog nasljeđa i ne preduzme potrebne mjere zaštite nalazišta iz člana 75. stav 5. tačka đ) ovog zakona,
e) ne obavijesti investitora, nadležni organ koji je izdao odobrenje za građenje i nadležnu inspekciju o nedostacima u tehničkoj dokumentaciji i o nepredviđenim okolnostima koje su važne za izvođenje radova i korišćenje tehničke dokumentacije suprotno odredbi člana 75. stav 5. tačka e) ovog zakona i
ž) na zahtjev službe za dokumentaciju ne dostavlja potrebne podatke i dokumentaciju suprotno odredbi člana 46. stav 3. ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava 1. t. a) i b) ovoga člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1. t. a), v), g), d), đ) i e) ovoga člana kazniće se i fizičko lice kao nadzorni organ novčanom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1. t. b), v), g), d), đ) i e) ovog člana pravnom licu i odgovornom licu u pravnom licu može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz ovlašćenja u trajanju do šest mjeseci.
(5) Za prekršaj iz stava 1. t. v), g), d), đ) i e) ovog člana fizičkom licu kao nadzornom organu može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz ovlašćenja u trajanju do šest mjeseci.

Član 116.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice ako kao član komisije za tehnički pregled obavi tehnički pregled suprotno odredbama člana 94. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona.

Član 117.

(1) Novačnom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice ako dozvoli priključenje objekta koji se gradi ili je izgrađen bez odobrenja za građenje, na instalacije komunalne i druge infrastrukture suprotno odredbi člana 77. stav 3. ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM.

Član 118.

(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice kao vlasnik objekta, ako:
a) koristi objekat suprotno njegovoj namjeni iz člana 102. stav 1. ovog zakona,
b) ne održava objekat, njegovu konstrukciju ili opremu u skladu sa članom 102. st. 2. i 3. ovog zakona,
v) ne obezbijedi izvođenje radova tehničkog osmatranja iz člana 102. stav 4. ovog zakona,
g) ne preduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti u slučaju oštećenja objekta koja ugrožava stabilnost samog objekta, predstavlja opasnost za susjedne objekte ili sigurnost ljudi iz člana 102. stav 5. ovog zakona i
d) na zahtjev službe za dokumentaciju ne dostavlja potrebne podatke i dokumentaciju suprotno odredbi člana 46. stav 3. ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu ili fizičko lice novčanom kaznom od 100 KM do 500 KM.

Član 119.

Odgovornim licem, u smislu ovog zakona, smatra se lice ovlašćeno za zastupanje u pravnom licu ili rukovodilac organa uprave nadležnog za uređenje prostora.

Član 120.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice kao investitor objekta do 400 m2 bruto građevinske površine, ako:
a) ne izvrši iskolčavanje objekta prije početka građenja suprotno odredbi člana 92. stav 1. ovog zakona,
b) koristi susjedno zemljište ili javne površine za gradilište bez valjanog pravnog osnova suprotno odredbi člana 91. stav 5. ovog zakona,
v) gradi bez odobrenja za građenje ili u suprotnosti sa odobrenjem za građenje, a nije dobio izmjenu ili dopunu odobrenja za građenje iz člana 77. stav 1. i člana 89. stav 1. ovog zakona,
g) samovoljno izvrši priključenje objekta koji se gradi ili je izgrađen na instalacije komunalne i druge infrastrukture suprotno odredbi člana 77. stav 3. ovog zakona i
d) ukloni objekat ili njegov dio bez prethodno pribavljenog odobrenja za uklanjanje iz člana 103. stav 1. ovog zakona.

IH PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 121.

(1) Jedinice lokalne samouprave dužne su da donesu prostorne planove u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, a urbanističke planove i zoning planove najduže u roku dvije godine od dana usvajanja prostornog plana jedinice lokalne samouprave.
(2) Ukoliko jedinice lokalne samouprave imaju važeće urbanističke planove u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona, dužne su da donesu zoning plan za urbano područje jedinice lokalne samouprave u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 122.

Dokumenti prostornog uređenja doneseni do stupanja na snagu ovog zakona, primjenjuju se do donošenja novih dokumenata, a najduže do isteka rokova iz člana 121. ovog zakona.
Član 123.

Postupci izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja započeti prije stupanja na snagu ovog zakona okončaće se po odredbama zakona na osnovu kojeg su započeti.

Član 124.

Ministar će donijeti sljedeće podzakonske akte:
a) Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja iz člana 17. stav 4. ovog zakona, u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona,
b) Pravilnik o polaganju stručnog ispita iz član 35. stav 4. ovog zakona, u roku četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona,
v) Pravilnik o izradi i donošenju dokumenata prostornog uređenja po skraćenom postupku iz člana 42. ovog zakona, u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona,
g) Pravilnik o metodologiji prikupljanja podataka za jedinstveni prostorno-informacioni sistem iz člana 44. stav 3. ovog zakona, u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona,
d) Pravilnik o izboru i radu članova komisije za izdavanje stručnog mišljenja iz člana 49. stav 7. ovog zakona, u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona,
đ) Uputstvo o formi, sadržaju i načinu izdavanja lokacijskih uslova iz člana 52. stav 7. ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona,
e) Pravilnik o uslovima za planiranje i projektovanje objekata za nesmetano kretanje djece i osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima iz člana 60. stav 2. ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona,
ž) Pravilnik o sadržaju i kontroli tehničke dokumentacije iz člana 63. stav 2. ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona,
z) Pravilnik o uslovima za izdavanje ovlašćenja za izradu dokumenata prostornog uređenja, tehničke dokumentacije i građenje za fizička i pravna lica iz člana 76. stav 6. ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona i
i) Pravilnik o vršenju tehničkog pregleda objekata i izdavanju odobrenja za upotrebu i osmatranju tla i objekata u toku njihove upotrebe iz člana 98. stav 6. ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona i
j) druge podzakonske akte kada se ukaže potreba za njihovim donošenjem.

Član 125.

(1) Sve jedinice lokalne samouprave dužne su da donesu odluku o legalizaciji bespravno početih ili izgrađenih objekata ili dijelova objekata u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Investitor, odnosno vlasnik bespravno započetog ili izgrađenog objekta ili dijela objekta dužan je da podnese zahtjev za legalizaciju završenog, odnosno zahtjev za odobrenje za građenje početog objekata u roku od godinu dana od dana donošenja odluke iz stava 1. ovog člana.
(3) Objekti izgrađeni prije prvog aerofotogrametrijskog snimanja smatraju se legalno izgrađenim.
(4) Po isteku roka iz stava 2. ovog člana, prestaje mogućnost naknadnog pribavljanja odobrenja za građenje.
(5) Odlukom iz stava 1. ovog člana propisaće se visina, rokovi i način plaćanja naknada za legalizaciju.

Član 126.

Upravni postupak pokrenut pred nadležnim organom do dana stupanja na snagu ovog zakona okončaće se po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka, osim ako je ovaj zakon povoljniji za investitora.

Član 127.

(1) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o uređenju prostora – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 84/02, 14/03, 112/06 i 53/07).
(2) Do donošenja podzakonskih akata iz čl. 124. i 125. ovog zakona, primjenjivaće se do tada važeći podzakonski akti, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 128.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".

Broj: 01-734 /10
Datum: 19. maj 2010. godine

                                      PREDSJEDNIK NARODNE SKUPŠTINE
                                                   Mr Igor Radojičić